Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu u Argentini, preminuo je na Uskrsni ponedjeljak, 21. aprila 2025. godine, u 88. godini života, u svojoj rezidenciji u Vatikanu, Casa Santa Marta.
Papa Franjo je preminuo od moždanog udara i nepovratnog zatajenja srca, navodi se u saopštenju Vatikana.
Ovaj 266. poglavar Rimokatoličke crkve, bio je prvi iz Amerike, prvi isusovac i prvi pontif (vrhovni svećenik) koji je rođen izvan Europe u više od hiljadu godina.
Bergoglio, sin talijanskih imigranata, radio je kao kemijski tehničar prije nego što je 1958. godine ušao u isusovački red.
Zaređen je za svećenika 1969. godine i postao provincijalni poglavar isusovaca u Argentini od 1973. do 1979. godine.
Godine 1998. imenovan je nadbiskupom Buenos Airesa, a tri godine kasnije, papa Ivan Pavao II. ga je uveo u Kardinalski zbor.
Izabran za papu 2013. godine, nakon ostavke pape Benedikta XVI. Izabrao je ime Franjo u čast svetog Franje Asiškog, odražavajući svoju predanost skromnosti i siromašnima.
Njegovo papinstvo obilježeno je naglaskom na milosrđe, društvenu pravdu i zaštitu okoliša.
Godine 2015. papa Franjo izdao je encikliku "Laudato si'", pozivajući na globalnu akciju u vezi s klimatskim promjenama i brigom za okoliš.
Također, naglašavao je međuvjerski dijalog, posebno potpisavši Dokument o ljudskom bratstvu s velikim imamom Al-Azhara u Egiptu, Ahmedom el-Tayebom, 2019. godine, značajni sporazum koji promiče mir i suživot između ljudi različitih vjera.
Papa Franjo bio je poznat po svom pastoralnom pristupu, zagovarajući "siromašnu Crkvu za siromašne" i obraćanju marginaliziranim zajednicama.
Poduzeo je napore da reformira financijske sisteme Vatikana i bavio se optužbama o seksualnom zlostavljanju unutar Crkve.
Godine 2025. objavio je svoju autobiografiju "Nada", koja nudi uvid u njegov život i papinsku misiju.
Papa Franjo se u svojim poznim godinama suočio s nekoliko zdravstvenih izazova.
Godine 2021. podvrgnut je operaciji debelog crijeva zbog divertikulitisa, a 2023. godine imao je abdominalnu operaciju radi sanacije kile. Patio je i od kroničnih bolova u koljenu i leđima, često koristeći invalidska kolica za kretanje.
Unatoč tim problemima, držao se rigoroznog rasporeda, nastavljajući svoje pastoralne dužnosti i međunarodna putovanja.
Početkom 2025. godine je hospitaliziran s polimikrobnom infekcijom dišnog trakta, koja je prerasla u dvostruku upalu pluća. Njegovo stanje je i dalje bilo složeno, zahtijevajući produženi boravak u bolnici.
Zvaničnici širom svijeta su se uglavnom putem društvenih mreža opraštali sa papom Franjom, i izjavljivali saučešće globalnoj rimokatoličkoj zajednici.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen rekla je na mreži X da je papa "inspirisao milione, daleko izvan Katoličke crkve, svojom poniznošću i tako čistom ljubavlju za one manje srećne".
Italijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da je vijest o smrti pape Franje razlog za veliku tugu, a od pape su se oprostili i francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer.
Sa papom se oprostio i američki potpredsjednik J.D. Vance koji se dan ranije u Vatikanu sastao sa njim, dok je Kremlj objavio telegram saučešća ruskog predsjednika Vladimira Putina.
