Do ovog momenta nije bilo zahtjeva zaposlenih za prekid radnog odnosa na poziv institucija iz Republike Srpske (RS), potvrdili su iz Suda Bosne i Hercegovine su za Radio Slobodna Evropa 20. marta.
Glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Jelena Miovčić, saopćila je također u četvrtak da su dva zaposlena zvanično podnijela zahtjev za raskid radnog odnosa s ovom državnom policijskom agencijom, ne navodeći svoje razloge. Darko Ćulum, direktor SIPA-e koji je imenovan kao kadar vladajućih iz RS-a, podnio je ostavku na tu funkciju 18. marta.
Institucije tog entiteta pozvale su zaposlene u SIPA-i, Sudu i Tužiteljstvu te Visokog sudskom i tužiteljskom vijeću BiH - koje imenuje sve suce i tužitelje u zemlji - da pređu u policiju i druge institucije u Republici Srpskoj.
Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.
Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica.
Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
