Sa četiri člana porodice, Nedžib Đono bio je primoran prije dva i po mjeseca, napustiti kuću koja je smještena u sarajevskom naselju Širokača, gdje je pokrenuto klizište.
Pojavilo se nakon početka gradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills", oko 500 metara iznad naselja, u dijelu koji pripada entitetu Republika Srpska.
Građevinsku dozvolu za "Trebević Hils" dala je Općina Istočni Stari Grad (RS) 2018. godine. Iz ove općine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa(RSE) o tome šta je do sada urađeno na sanaciji klizišta.
Jedan dio ugroženog područja nalazi se i na području sarajevske općine Stari Grad, iz koje, također, nisu odgovorili na upit RSE šta su uradili na sanaciji terena.
Nedžib je sa porodicom trenutno smješten desetak kilometara dalje od svoje kuće, u stanu od 25 kvadarata u sarajevskom naselju Stup. Za Radio Slobodna Evropa priča kako mu je teško, jer je morao napustiti kuću zbog sigurnosti porodice.
"Za mene je moja kuća i moja mahala sve i kad je u ratu izgorila nisam iz nje otišao, ovo je sad malo strah za djecu. Ja idem gore svaki dan, ne mogu ostaviti kuću. Obrađujem malo i baštu. Ja bih najviše volio kad bi oni nama sutra rekli sve je sigurno, vi se vraćate svojoj kući", kaže Đono za RSE.
Dodaje i da je poplavljen i sprat kuće u kojoj živi i njegov brat.
"Odvojio se i jedan dio zida. Odlazak od svoje kuće, ako je čovjek imalo savjestan, nije jednostavno, ti to gradiš i praviš čitav život", kaže ovaj stanovnik Širokače za RSE.
Klizište trenutno ugrožava više od 250 kuća u ovom sarajevskom naselju.
Probleme prave i podzemne vode koje dodatno destabiliziraju tlo, stvarajući nove pukotine.
Kantonalna uprava Civilne zaštite Sarajevo početkom aprila upozorila je da se dio terena postepeno pomjera prema prvim kućama, te da su u toku procjene rizika i poduzimanje mjera za eventualni smještaj stanovništva u sigurnije objekte koji će biti osigurani putem Općine Stari Grad Sarajevo.
'Vi morate napustiti svoju kuću, jer vam je život u pitanju'
Osim porodice Nedžiba Đone, roditelji, ali i brat Đenana Kerića, također, su krajem decembra morali biti evakuisani iz kuće na Širokači.
I oni su smješteni u sarajevskom naselju Stup.
"Vrlo je teško, jer zamislite, ruke su vam vezane zbog nemara ljudi, i vi sad morate napustiti svoju kuću. Nama je to klizište bukvalno došlo u avliju na 10 metara od kuće", kaže Kerić za RSE.
Dodaje i da su uslovi u stanu u kojem su trenutno smješteni dobri, ali ipak kaže da "je tuđe samo tuđe".
"To nije njihovo, i niko im ne govori kada će se vratiti, sada je april, mi bi voljeli da se sutra vrate moji roditelji, ali to gore ništa nije urađeno. Tatina pranana živjela je od 1870. godine u tim kućama na Širokači, i vi morate napustiti svoje zato što je neko bio nemaran, i neko je godinama gledao kako se to odlaže, a neko drugi nije na vrijeme reagovao", ističe Kerić za RSE.
Opština Istočni Stari Grad u RS-u, je krajem marta proglasila vanredno stanje na lokalitetu pogođenom klizištem.
A iz Civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo ranije su utvrdili da se na gradilištu ne odlažu nove količine zemljanog i kamenog materijala na padinu, te da se ne izvode nikakvi građevinski radovi.
Do sada je u alternativne smještaje iz sarajevskog naselja Širokača izmješteno 30 porodica. Uglavnom u stanove koje je osigurala Općina Stari Grad Sarajevo i Agencija za oduzetu imovinu FBiH.
Armin Đono predstavnik mjesne zajednice Širokača za RSE je kazao da još nisu izmještene sve porodice.
"Trenutno nemamo na raspolaganju adekvatne stambene jedinice gdje bi izmjestili stanovnike ovih ulica", kaže Đono za RSE.
Na lokalitetima koji pripadaju Općini Istočni Stari Grad primijećeno je slijeganje postojećeg deponijskog materijala i pojava erozije tla, zbog čega je ovaj lokalitet pod neprekidnim nadzorom. Ovo je navedeno u izvještajima federalne i kantonalne civilne zaštite.
Ističe se i kako je Opština Istočni Stari Grad izvršila prokopavanje prilaznog puta do lokaliteta "Curine njive", s ciljem daljnjeg izvođenja radova na prokopovanju drenažnih kanala kako bi se osigurao odvod površinskih voda.
Oko 400.000 kubika materijala prijeti kućama
Pola godine kako je aktivno klizište ništa nije urađeno da se smanji rizik od klizanja terena, kaže za Radio Slobodna Evropa dekan Građevinskog fakulteta u Sarajevu Samir Dolarević.
Dodaje da ono što je predložio Građevinski fakultet, a da bi se smanjila mogućnost klizanja terena, je da se iskopaju kanali koji će kontrolisano odvesti vodu niz padinu.
"U tom smislu ništa nije urađeno. A to smo nazvali hitne mjere sanacije i to je bilo dogovoreno da se to uradi još u decembru. I onda je to samo trebalo da se realizuje na terenu, e do te realizacije na terenu nikad nije došlo. I dan danas još uvijek ti kanali nisu iskopani, kopanje kanala se moglo završiti za tri dana. To su poslovi koji vrijede 40.000 maraka, a ne možemo ih realizovati i činjenica je da to što je trebalo da bude urađeno nije urađeno", kaže Dolarević za RSE.
Inače, Građevinski fakultet trenutno radi projekat trajne sanacije klizišta uzrokovanog izgradnjom apartmanskog kompleksa na Trebeviću.
Dolarević kaže da je na tom dijelu deponovano, prema njihovim procjenama, oko 400.000 kubika materijala iz iskopa.
"To vam je površine 150 puta 250 metara i tamo je najveća dubina tog kliznog tijela između 11 i po i 12 metara. Kuće se nalaze ispod klizišta, one se nisu pomjerile. Na tom dijelu gdje se klizište pomjera nema objekata, ali ono što je opasnost je da će taj materijal zatrpati kuće u tom naselju koje se nalaze ispod klizišta", kaže Dolarević za RSE, te nagalašava da će se pomjeranje tla nastaviti sve dok se nešto konkretno ne uradi na tom klizištu.
"Ali, činjenica je da se ni po zakonu o građenju RS nije smjelo dozvoliti da se to radi na toj način, tu se materijal nije smio deponovati, deponovanje materijala, ispod puta nema smisla, nijedno stručno lice to ne bi dopustilo", dodaje on.
Prema zakonu o građenju RS navedeno je da se građenjem i korištenjem objekta ne smije ugroziti sigurnost drugih objekata, stabilnost okolnog zemljišta, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije.
U zakonu je istaknuto i da svi privremeni objekti izgrađeni u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i slično moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje.
Sanacija će koštati milion i po maraka
Projekat trajne sanacije koji radi Građevinski fakultet u Sarajevu, previđen je u tri faze.
Prva faza predviđa da se dio te padine rasplanira premještanjem materijala kako bi se smanjila aktivnost klizišta.
Druga faza se odnosi na izradu drenažnih kanala kojim bi se oborio nivo podzemnih voda i time značajno smanjila mogućnost pomjeranja tla.
"Njime bi se praktično pokupila sva površinska voda i dobar dio podzemne vode", navodi Dolarević.
Osim toga planirana je i izrada potporne konstrukcije čija bi funkcija bila da zaustavi eventualno pomjeranje tla.
"To bi bila još jedna mjera dodatnog osiguranja čime bi sigurnost padine koja je sad negdje oko jedan. To jedan znači da je ta opadina u ravnoteži. To klizno tijelo se kreće po padini koja je relativno u malom nagibu, nije strma", kaže Dolarević.
Cijeli projekat trajne sanacije terena, kada uskoro bude završen, koštat će, prema prvim procjenama, oko milion i po maraka (oko 750.000 eura).