Iranski i američki pregovarači vode u subotu drugu rundu indirektnih pregovora, sedmicu nakon što su zaključili razgovore koje su obje strane opisale kao "konstruktivne" i "pozitivne".
Prva runda je održana u Omanu, a druga se održava u Rimu. Omanske diplomate i dalje posreduju u pregovorima.
Evo nekih bitnih stavki o novoj rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu:
Witkoffova promjena stava o ograničenju obogaćivanja uranija
Specijalni izaslanik SAD-a za Bliski istok Steve Witkoff, koji predvodi američki pregovarački tim, izazvao je buru kada je javno promijenio svoj stav o iranskom nuklearnom programu.
On je 15. aprila izjavio da Iran mora ograničiti obogaćivanje uranija na 3,67 posto – što je granica postavljena nuklearnim sporazumom iz 2015. godine iz kojeg je američki predsjednik Donald Trump istupio 2018.
Međutim, nekoliko sati kasnije, Witkoff je povukao tu izjavu nakon što se suočio s kritikama tvrdolinijaša koji se zalažu za potpuno ukidanje iranskog programa.
U izjavi na društvenim mrežama rekao je da Iran "mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja uranija i proizvodnje oružja".
Ova promjena zbunila je iranske zvaničnike. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, glavni iranski pregovarač, odgovorio je da se "prava pozicija Washingtona mora razjasniti za pregovaračkim stolom".
Teheran je "svjestan da to nije lak put, ali svaki korak pravimo širom otvorenih očiju, oslanjajući se i na prethodna iskustva", izjavio je portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei u objavi na mreži X uoči sastanaka.
Iran dosljedno tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv i isključuje mogućnost njegovog demontiranja.
Jalil Roshandel, direktor Programa sigurnosnih studija na Univerzitetu East Carolina, rekao je za Radio Farda da je malo vjerovatno da će Trumpova administracija zadržati tvrdolinijaški stav.
"Trump može ostvariti pobjedu ako prihvati ograničenje od 3,67 posto u zamjenu za druge ustupke, poput produženja roka za ukidanje UN-ovih sankcija koji ističe u oktobru", rekao je Roshandel.
Proširivanje okvira sporazuma
Još jedna tačka razilaženja je hoće li se potencijalni sporazum fokusirati isključivo na iranske nuklearne aktivnosti ili će uključivati i raketni program.
Witkoff je, u intervjuu za Fox News 15. aprila, rekao da će se pregovori u Rimu baviti i"verifikacijom naoružavanja", uključujući rakete.
Međutim, Iran već dugo odbija pregovarati o svom raketnom arsenalu, koji smatra ključnim dijelom svoje odbrambene strategije.
Ova zemlja je koristila dronove i rakete u dva napada na Izrael prošle godine, od kojih je drugi opisan kao najveći pojedinačni napad balističkim projektilima u historiji.
Mark Fitzpatrick, bivši američki diplomata i stručnjak za neproliferaciju, rekao je da bi proširivanje okvira pregovora moglo zakomplikovati napredak.
"Nije iznenađenje da Trumpov tim želi vratiti rakete u pregovore", rekao je Fitzpatrick za Radio Farda. "Međutim, to bi znatno otežalo pregovore zbog čvrstog iranskog stava da su rakete ključne za njegovu odbranu i odvraćanje."
Evropske sile stavljene na stranu
Britanija, Njemačka i Francuska, poznate kao E3, takođe su potpisnice nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i igrale su ključnu ulogu u prethodnim pokušajima da se on obnovi.
Međutim, čini se da su ovog puta potpuno isključene. Iako će se naredna runda pregovora održati u Italiji, Oman – a ne Evropljani – vodi posredovanje.
Iranski državni mediji pozdravili su isključenje E3. List Tehran Times naveo je, bez iznošenja dokaza, da su tri evropske zemlje toliko frustrirane zbog "isključenja" da su ponudile podršku Rafaelu Grossiju, direktoru UN-ove agencije za atomsku energiju, da postane novi generalni sekretar UN-a ako pomogne u "demoniziranju" Irana.
List tvrdi da je ovaj potez pokušaj opravdanja za povratak UN-ovih sankcija, nešto čime je E3 već zaprijetio ukoliko Teheran ne postigne sporazum sa SAD-om do kraja juna.
Vojni pritisak SAD-a u regionu
Trump je više puta upozorio da će posegnuti za vojnom akcijom protiv iranskog nuklearnog programa ako ne bude postignut dogovor.
Usred rastućih tenzija – i američke kampanje bombardovanja saveznika Teherana u Jemenu – Washington pojačava svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku.
Prošlog mjeseca, SAD je poslao najmanje šest bombardera B-2 na zajedničku američko-britansku vojnu bazu na ostrvu Diego Garcia u Indijskom okeanu. Ove sedmice, nosač aviona USS Carl Vinson poslan je kao pojačanje nosaču aviona USS Harry S. Truman, koji je već stacioniran u regionu.
Analitičari vjeruju da Iran ozbiljno shvata Trumpove prijetnje, ali ostaje nejasno da li je Teheran spreman riskirati zračne napade na svoje ključne nuklearne lokacije.
Trump je rekao da bi Izrael imao vodeću ulogu u bilo kakvom napadu.
Prema pisanju The New York Timesa, Izrael se već pripremao za zračne napade na Iran – uz pomoć SAD-a – još u maju, ali ih je Trump obustavio u korist diplomatskog pristupa.