Finska je objavila da će smanjiti broj ruskih turističkih viza koje izdaje za 90 posto kao znak sve većeg nezadovoljstva zbog rata u Ukrajini.
Odluka, koju je 16. avgusta najavio ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, posljednji je u nizu poteza zemlje kao direktan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Obraćajući se novinarima u Helsinkiju, Haavisto je rekao da će od 1. septembra ruske turističke vize biti smanjene na samo 10 posto broja koji se trenutno izdaje.
"Turističke vize neće potpuno prestati, ali će njihov broj biti značajno smanjen", rekao je on, te naveo kako će biti dat priorite drugim vrstama viza, za posjete rođacima, porodične kontakte, posao, studiranje.
Finska trenutno obrađuje oko 1.000 ruskih zahtjeva za vizu dnevno, prema javnom servisu Yle.
Ministar je rekao da će Finska također razmotriti uspostavljanje posebne kategorije humanitarnih viza, koja bi mogla pomoći novinarima ili radnicima nevladinih organizacija.
Mali, ali rastući broj članica Evropske unije (EU) javno je pozvao na potpunu zabranu posjeta ruskim turistima u Evropu, kao odgovor na rat.
Najveće članice EU, uključujući Njemačku, do sada su se opirali toj ideji, iako je Češka Republika, koja predsjedava EU po principu rotacije, obećala da će dalje razgovarati o tom pitanju.
Nakon decenija pridržavanja neutralnog, nesvrstanog vojnog statusa, Finska je brzo prihvatila članstvo u NATO-u nakon invazije 24. februara. Finsko javno mnijenje promijenilo se za samo nekoliko mjeseci u korist pridruživanja Alijansi.
Švedska je također krenula u članstvo i trenutno je 20 od 30 članica NATO-a odobrilo članstvo dvije zemlje.
"Nije u redu da ruski građani mogu ulaziti u Evropu, u šengenski prostor, biti turisti... dok Rusija ubija ljude u Ukrajini. To je pogrešno", rekla je premijerka Sanna Marin 15. avgusta.
