Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su on i predsjednik entitetske vlade Radovan Višković uputili poziv za razgovor predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine Lidiji Bradari i predsjedniku Vlade Federacije BiH Nerminu Nikšiću da dođu u Banjaluku i razgovaraju o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodikov poziv dolazi dan nakon presude Suda Bosne i Hercegovine koji je izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo Republike Srpske je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
U međuvremenu, Skupština Republike Srpske 27. februara razmatra na posebnoj sjednici niz zakona kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.
Radi se o prijedlozima Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, zatim zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, te Prijedlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija".
Uoči skupštinskog zasjedanja, Dodik je izjavio da će Republika Srpska "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH", te da ukoliko će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), a žive u Republici Srpskoj, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.
"Ako npr. neki tužilac živi u Istočnom Sarajevu nastavi da radi u Tužilaštvu BiH, shodno zakonu biće procesuiran zato što krši taj zakon i zaprijećena je kazna zatvorom od pet godina. To je i za SIPA-u po istom principu", rekao je Dodik 27. februara.
U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
