Dok inflacija u Sjevernoj Makedoniji ostaje na relativno visokom nivou od 5 posto – dvostruko više od prosjeka u eurozoni, kontinuirani rast cijena za građane znači potencijalno odustajanje od godišnjeg odmora, smanjenje budžeta za odjeću ili za odlazak u restoran.
To je slučaj i sa 53-godišnjom Milenom K. iz Skoplja, koja nam je rekla da zbog enormnog poskupljenja hrane često oklijeva ispred rafova u supermarketima.
"Doveli smo se u situaciju da pitamo da li je cijena određenog proizvoda tačna. Ako je ista bila 38 denara, sada je 80 denara, što je preko 100 posto povećanje. Komoditet koji sam do određene granice imala u odnosu na raspodjelu budžeta sada je smanjen. Cijene su jednostavno nepredvidive", kaže ona.
U februaru 2025. godine, inflacija u Sjevernoj Makedoniji iznosila je 5 posto na godišnjem nivou, što predstavlja značajno višu stopu u poređenju sa eurozonom, gdje je godišnja inflacija, prema podacima Eurostata, iznosila 2,3 posto.
Na mjesečnom nivou, inflacija u zemlji dostigla je 0,5 posto u odnosu na januar, što ukazuje na umjeren rast cijena.
Prema Narodnoj banci Sjeverne Makedonije, ova dinamika inflacije od početka godine uglavnom proizlazi iz cijena hrane i energetske komponente, ali navode da se očekuje postepeno smanjenje.
"U okviru februarskih anketa Evropske komisije o očekivanjima potrošača preovladavaju očekivanja za snažnije smanjenje cijena u narednom periodu. Najnovije projekcije berzanskih cijena primarnih proizvoda za naredni period su se mijenjale uglavnom u uzlaznom smjeru, što ukazuje na rizike i potrebu za oprezom", navode iz Narodne banke.
Za smanjenje cijena Vlada je u februaru ove godine donijela dvije mjere – jednu za ograničavanje marži od 5 do 15 posto za 100 grupa proizvoda koje će važiti do aprila, a drugu za zamrzavanje cijena za osam proizvoda.
Državni tržišni inspektorat kaže da provodi stroge kontrole u marketima, a još se čeka Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) da završi istragu o sporazumima između četiri marketa: VERO, Tinex, KAM i Reptil, za koje je u februaru rečeno da su zajedno sa Savezom privrednih komora "sklopili zabranjeni dogovor o uticaju na cijene".
Iz KZK-a do objave teksta nisu odgovorili je li istraga, koja bi mogla značiti kazne za markete od 10 posto godišnjeg prihoda, završena.
Minimalne mogućnosti za niže cijene
Finansijski analitičar Aleksandar Talimdžioski za RSE komentira da vladine mjere za ublažavanje inflacije imaju određene, ali ograničene efekte.
On smatra da u uslovima otvorenog liberalnog tržišta, makedonska ekonomija je snažno zavisna od globalnih cijena, te da su mogućnosti vlade da utiče na njih minimalne.
"Dobro je što plate i dalje rastu sa stopama blizu 10 posto u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, pa otuda možemo zaključiti da građani ipak imaju povećanje raspoloživog dohotka, ili da budem precizniji, rast troškova života u posljednja četiri mjeseca je u intervalu od 4 - 5 posto, a rast plata za period od septembra do decembra 2024. bio je u intervalu od 8,5 - 9,8 posto", kaže Talimdžioski.
Ipak, iz Vlade u odgovoru za RSE navode da s obzirom na to da je do 29. februara prošle godine važila odluka o zamrzavanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, smatraju da te cijene ne mogu biti korištene kao relevantna osnova za izračunavanje inflacije.
Vlada traži dugoročna rješenja
Uprkos tome, najavljuju zakonska rješenja koja će dugoročno važiti nakon prestanka mjere za zamrznute marže i cijene:
"Razmatra se hrvatski model koji je donesen prošlog mjeseca kao zakonsko rješenje gdje je uključeno oko 80 osnovnih proizvoda", kažu iz Vlade.
Vlada najavljuje i radnu grupu sastavljenu od Ministarstva ekonomije i rada, Državnog tržišnog inspektorata, Komisije za zaštitu konkurencije, predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva finansija.
Makedonski proizvodi jeftiniji u inostranstvu
Međutim, Kristina Ampeva iz "Glasnog sindikata" smatra da dosadašnje mjere za ublažavanje cjenovnog udara, kao što su ograničavanje marži i sezonski paketi proizvoda, nisu donijele vidljive rezultate za građane.
Ona naglašava da inspekcijske kontrole i kazne ne mijenjaju stvarnost u kojoj su osnovni prehrambeni proizvodi sve skuplji, a makedonski proizvodi se čak prodaju jeftinije u regionu nego kod kuće.
Ampeva poziva na efikasnije i rigoroznije politike i poziva funkcionere da se suoče sa stvarnošću – umjesto da budu izolirani u političkim krugovima, da provedu jedan mjesec s minimalnom platom kako bi razumjeli kako živi obični građanin.
Iz Vlade podsjećaju je da osim aktuelne mjere koja obuhvata 2.000 osnovnih prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu od 18. februara do 30. aprila, počela i primjena Zakona o nelojalnoj trgovinskoj praksi, te da je Komisija za zaštitu konkurencije popunjena s novim članovima i sedam novozaposlenih koji su započeli kontinuirane kontrole na terenu, a pokrenuto je nekoliko postupaka protiv nekoliko trgovačkih lanaca.
Povećanje plata i penzija
Sindikati ukazuju na usvojene izmjene Zakona o zaštiti potrošača koji zahtijeva povećanje transparentnosti kod trgovaca koji su obavezni od druge polovine aprila objavljivati cijene svih proizvoda na internetu.
Premijer Hristijan Mickoski najavio je da će od aprila minimalna plata biti povećana za oko 2.200 denara, dostigavši 24.400 denara, u skladu sa zakonskim odredbama.
On je istakao da će, ukoliko se u narednim mjesecima postigne dogovor između radnika i poslodavaca za viši iznos, biti razmotrena mogućnost zakonskih izmjena i dodatnog usklađivanja.
Na sjednici Vlade, Mickoski je razgovarao s ministrom ekonomije i potvrdio da će povećanje minimalca biti usklađeno sa Zakonom.
Od 1. aprila se očekuje i da penzioneri dobiju drugo povećanje penzija od 2.500 denara.