"On (Milorad Dodik) je jučer završio tamo gdje je već i ranije trebao", izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, dan nakon što ga je Sud BiH u prvostepenoj presudi osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska (RS), zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
"Ne ulazim u meritum niti sam se bavio tom presudom ni njenim pravnim argumentima, nisam pravnik niti je bilo bilo kakvih političkih pritisaka, ali Dodikove prijetnje slušamo već dvije decenije i njegove najave secesije i drugih napada na ustavni poredak slušamo predugo", dodaje Konaković.
"Prvostepena je presuda, poštovat ćemo odluke suda i mogu reći očekivane su njegove reakcije, on je najavljivao radikalizaciju odnosa u BiH, čak i ove najgore scenarije, što je veoma važno, jeste poruka da su institucije BiH spremne za svaki scenarij. Pozivamo Dodika i njegove sljedbenike da se urazume i shvate da ih dalja radikalizacija ne vodi nigdje, da nanose najviše štete njima lično, ljudima koji žive u bh. entitetu Republika Srpska, kao i naravno svim građanima BiH", zaključuje bh. šef diplomatije.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa Konaković govori i o tome šta će se desiti ukoliko predstavnici Srba izađu iz institucija BiH, informacijama koje ima u vezi sa dolaskom mađarske policije u RS, ali i političkoj situaciji u BiH i njenom evropskom putu.
RSE: Kakva su Vaša očekivanja nakon presude Miloradu Dodiku? Jučer su usvojeni zaključci u Narodnoj skupštini RS-a da taj bh. entitet ne priznaje Sud BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, SIPA-u (Državna agencija za istrage i zaštitu). Najavljen je i izlazak srpskih predstavnika iz institucija BiH. Imate li, s tim u vezi, neke najave kada je riječ o Ministarstvu vanjskih poslova BiH?
Konaković: Svi ljudi su svjesni, ljudi koji rade u institucijama BiH da bilo kakav bojkot i nedolazak na posao povlači gubljenje radnih mjesta, raspisivanje konkursa i drugi ljudi će biti primljeni eventualno na mjesta onih koji se odluče jednostrano raskinuti svoj ugovor o radu. Znam da dosta svijeta koji ovdje radi ima svoje egzistencijalne dnevne probleme, imaju kredite, svoje porodice, ne vjerujem da su ti ljudi toliko neinteligentni da slijede sulude politike Milorada Dodika.
- Vojnici, policija i činovnici između otkaza i lojalnosti Dodiku
- 'Dodik nema pravo da cijeli narod povuče u ambis', jedna od poruka iz opozicije RS
- Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku
RSE: Do sada su reagovali NATO, EU i visoki predstavnik, jednoglasni u ocjeni da BiH nije upitna i da se o BiH neće pregovarati. Zanima me s kim ste Vi bili u posljednjih nekoliko dana u kontaktu i kakve su Vam poruke poslali u vezi toga?
Konaković: Sa velikim brojem mojih kolega, posebno iz EU, sa velikim brojem prijatelja u Kongresu i Senatu. U SAD-u sam razgovarao sa Sašom Kasanofom (Alexander Sasha, američki izaslanik za Balkan) prije sedam, osam dana o stanju u BiH. Istina je da Trampova administracija (Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Država) i njegov ofis još nije popunio State Department na njegovim važnim pozicijama i tu čekamo kontakte kako bismo nastavili s dobrom saradnjom.
Razgovarali smo o stanju sa velikim brojem prijatelja i kolega iz EU i vjerujte čini mi se nikada nije bio jedinstveniji stav kompletne međunarodne zajednice o tome da se teritorijalni integritet i suverenitet BiH ne smije podrivati.
RSE: U srijedu (26. februara) se pisalo o mađarskim specijalcima, pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Mađarske. Iz Granične policije BiH su saopštili da su ti ljudi ušli sa ispravnim dozvolama, u civilu, civilnim automobilima bez oružja. Međutim, MUP RS-a je objavio slike u uniformama i sa oružjem. Kakve informacije imate Vi?
Konaković: Potpuno smo iskontrolisali taj proces. Dobili smo zahtjeve, u stvari najavu Ambasade Mađarske u BiH, istina u kraćem roku poslali su nam danas za danas, što nije neka česta praksa u diplomatiji, ali je potpuno dozvoljena. Riječ je zemlji koja je članica EU i NATO-a, s tim zemljama imamo potpisane sporazume o policijskoj saradnji i obaveze iz međunarodnih ugovora. Ništa se tu nezakonito nije desilo.
Imena i prezimena ljudi smo dobili, prešli su našu granicu onako kako kaže Granična policija, imali su vjerovatno u svojim autima opremu koja je policijska oprema. Znamo i za dio opreme koji su unijeli, neke su opreme stigle helikopterom za koji su, također, dobili saglasnost naših institucija - Ministarstva odbrane i prometa i komunikacija.
I bila je tu mala intriga, jer su dan nakon dolaska poslali nama u ministarstvo najavu da će doći jedan kontingent, onako ne tako mali kontingent oružja, za koji naša procjena je bila da to malo baš i nije diplomatski, nismo to čak ni tretirali, to oružje nikada nije ušlo u BiH ilegalno, sumnjam da bi se policajci mađarski igrali da nelegalno prebacuju oružje preko naše granice, jer na izlazu će ponovo biti kontrolisani da vidimo da li su nešto iznijeli što nisu unijeli.
Ja nisam vidio slike sa oružjem, u uniformama jesam, da li su koristili neke manevarske ili druge opcije MUP-a RS ne znam, ali držimo stvari potpuno pod kontrolom.
Dodik je tu još jednom, pa mogu reći, zloupotrijebio svoje odnose sa Orbanom, nanio štetu Mađarskoj govoreći o tome kako je tu 300 specijalaca i retorikom koja govori da ti ljudi dolaze da ratuju.
Sedamdeset osam ih je na spisku, nemamo, čak, ni podatak da su svi tačno ušli, to nam je Granična policija dužna ovih dana dostaviti, ne više od 78 ljudi, on je govorio o 300. Mom kolegi Sijartu (Peter Szijjarto, šef diplomatije Mađarske) i Orbanu (Viktor, mađarski premijer) Dodik mora objasniti, izviniti se za tu zloupotrebu narativa da ovdje neko dolazi da ratuje za njega ili da se pravi neki konflikt.
'Mislim da bi trebali uskladiti odnose sa HDZ'
RSE: Kakva je situacija kada govorimo o političkim odnosima na nivou države? Vidjeli smo protekle sedmice smjenu dvojice ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Vijeću ministara BiH. Ranije prije toga je smijenjen i gospodin Radmanović iz kolegija. Kakvi su planovi i šta dalje predstoji?
Konaković: Svakim danom priča koju je pokrenula "Trojka" (Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka te Narod i pravda) dobija svoj puni kredibilitet. Potvrđuje se koliko je bila važna hrabra i dobra odluka da na vrijeme SNSD pokažemo izlazni put, izlazna vrata iz ove koalicije.
Mi sada imamo namjeru, nadam se da ćemo već naredne sedmice, usvojiti dva preostala zakona, odmah hitno otvoriti priču o glavnom pregovaraču iz BiH i time ispuniti uslove prema Evropskoj uniji i otpočeti zvanično pregovore već u martu, ako to budemo mogli uraditi, ako ne sigurno u skorom roku.
HDZ (Hrvatska demokratska zajednica BiH) ima zajedno sa nama na stolu tu opciju i mislim da bismo trebali napokon uskladiti naša viđenja i krenuti tim putem. Razgovarat ćemo ovih dana s našim partnerima u HDZ još jednom da vidimo koliko možemo približiti te razlike.
HDZ - ja razumijem njihovu poziciju, višegodišnji i dugogodišnji partner SNSD nisu vidjeli iste probleme, mi jesmo, ali danas govoriti o SNSD-u kao partneru nakon svih najava i postupaka Milorada Dodika, mislim da nije dobro za BiH.
'Reformska agenda blokirana zbog Dodika'
RSE: BiH je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije dobila "zeleno svijetlo" za Reformsku agendu. U kojoj fazi je cijeli taj proces?
Konaković: Mi smo nadomak rješenja, objasnili smo Evropskoj uniji da moraju shvatiti da nam je Reformska agenda blokirana, opet, isključivo zbog Dodika.
SDA (Stranka demokratske akcije) mu je pomogla u tome dajući mu alibi, kad su u prvi i mah zaustavljali kantonalni premijeri, priču o reformskoj agendi. To je ono što možda opet s HDZ-om ne vidimo isto, ne vidim potrebu da mehanizam koordinacije koristimo u procesu usvajanja reformske agende.
To može Vijeće ministara, taj dokument se može poslati. Evropska unija treba da shvati da samo dva, to je dakle, jedan i po procenat neusklađenosti dokumenta, a 98 i više posto usklađenog dokumenta.
To je Ustavni sud i to je ovo Vijeće za državnu pomoć u kom je to pravo veta etničkog neprihvatljivo za Evropsku uniju. Nama je naravno prihvatljivo i oba prihvatamo.
Dodik blokira ta dva i trebali bi da shvate, predlagali smo da nam za neki procent umanje tranšu, da nam se to da kao uslov za dalji put.
Vidjet ćemo šta će reći Evropska komisija, a s druge strane bez Dodika u nekoj novoj strukturi Vijeća ministara ubijeđen sam da bismo to riješili za 24 sata. Zato je bitno da imamo novu funkcionalnu parlamentarnu većinu i funkcionalno Vijeće ministara.
RSE: Hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora?
Konaković: Ako mi svoj dio poslije završimo, na stolu je opcija da možemo završiti, ja sam ubijeđen da hoćemo. Imamo jednu novu energiju iz Evropske komisije, imali smo odlične odnose i ranije, ali dolazak Kaje Kalas (Kallas, šefica vanjske politike EU) i Marte Kos (komesarka EU za proširenje), sa kojim sam razgovarao već nekoliko puta u procesima u Bosni i Hercegovini, zaista budi nadu. Ako se desi da nas opet u ovim preslagivanjima SNSD ili eventualno SDA i DF usporavaju, mislim da ćemo, ako ne u martu, onda veoma brzo dobiti prostor da počnemo zvanično pregovore.
RSE: Šta je sa bh. državljanima u Americi koji će biti deportovani, za šta su osuđeni?
Konaković: Šest ih je u prvom kontingentu mogu tako reći, a najava je da ima još oko 170 koji bi mogli ići istim putem. Ono što je veoma važno, normalno, pokazali smo efikasnost prema američkoj administraciji predsjednika Trampa, koji je, čini mi se insistira na toj efikasnosti, BiH je položila ispit.
Spremi smo preuzeti sve one koji treba da dođu u Bosnu i Hercegovinu. Građane koji nemaju probleme sa zakonom, oni idu u svojim kućama, svojim rodbinama, prijateljima, idu gdje god hoće ukoliko žele da žive u nekim drugim državama.
Oni koji imaju, Ministarstvo sigurnosti i pravde Bosne i Hercegovine vodi procedure i vjerovatno će dio njih koji leže neke kazne ostati onda u toj vrsti procesa.
'Nismo imali saglasnost američke administracije za preuzimanje bh. državljana iz Sirije'
RSE: Pitanje povratka bh. državljana iz Sirije dugo je na čekanju. Zašto BiH ne čini ništa po ovom pitanju, riječ je o više od 60 djece čija prava su ugrožena?
Konaković: Ovaj kompleksni problem, mi se njime bavimo od kad sam ovdje došao. Nismo imali saglasnost američke administracije da preuzmemo svoje građane. Riječ je o porodicama onih za koje je američka administracija smatrala, čekamo nove stavove, da su opasni za zajednicu i bosanskohercegovačku i neku drugu.
Nudili smo u saradnji s Obavještajno-sigurnosnom agencijom slanje naših eksperata koji rade procjene na terenu kako bismo, eventualno, neke od onih koji nisu prijetnja preuzeli.
Nikada za to nismo dobili saglasnost međunarodnih faktora, a mi smo na to spremni sutra. Ukoliko nam se to dozvoli, mi ćemo na takav način, preuzimajući brigu o našim ljudima, napraviti procjene i preuzeti članove porodica.
To su, iskreno, dakle članovi ISIL-a ("Islamska država"), organizacije koja je teroristička po tumačenju mnogo velikih međunarodnih važnih faktora i osjetljivo su pitanje.
Dakle, Bosna i Hercegovina, ponavljam, je spremna da uradi procjenu, evaluaciju, analizu, preuzme sve naše građane kada nam se to dozvoli.
