Nekadašnji predsjednik samoproglašene "Republike Srpska Krajina" Milan Martić u utorak je u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995. dok je general vojske samoproglašene RSK Milan Čeleketić za napade na taj grad, ali i Zagreb osuđen na 20 godina.
Optužnica protiv Martića i Čeleketića u kojoj ih tužiteljstvo tereti da su naredili i organizirali raketne napade, kao odmazdu za hrvatsku akciju Bljesak, podignuta je još 2003.
S obzirom da je Haški sud osudio Martića za napade na Zagreb 2008. on je pred zagrebačkim sudom odgovarao samo za napade na Karlovac i Jastrebarsko, dok je Čeleketić bio optužen za napade na sva tri grada.
Obojica su oslobođena za napad na Jastrebarsko.
Tijekom napada na Zagreb ubijeno je sedam civila, dok u Karlovcu i Jastrebarskom nije bilo poginulih, već je samo učinjena materijalna šteta.
Županijsko državno odvjetništvo u veljači je izmijenilo optužnicu protiv Martića i Čeleketića pa je umjesto dosadašnjeg činjeničnog opisa o unutarnjem oružanom sukobu, utvrđeno da su ratni zločini za koje se terete počinjeni u međunarodnom sukobu.
Tužiteljstvo je tada pojasnilo, a što je i stav Haškog suda, da se oružani sukob u bivšoj Jugoslaviji treba smatrati međunarodnim od 8. listopada 1991. jer je neovisnost Hrvatske od tog datuma bila definitivna.
Haški sud Martiću je dosudio 35 godina zatvora za pomoć pri organiziranju etničkog čišćenja svih nesrba na području pod njegovom kontrolom, kao i za raketne napade na Zagreb.
Martić nije mogao prisustvovati suđenju jer služi kaznu za ratne zločine u Estoniji, dok Čeleketić živi u Suboticu, a Srbija ga odbija izručiti.
Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću u utorak je izrazio zadovoljstvo nepravomoćnom presudom Milanu Martiću i Milanu Čeleketiću za raketiranje hrvatskih gradova u svibnju 1995.
S obzirom na poraznu činjenicu da je drugooptuženom, državljaninu Srbije, suđeno u odsutnosti, još jednom upozoravamo na nužnost regionalne suradnje u radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i neprihvatljivost prakse suđenja u odsutnosti, ističu u Documenti.
Documenta podsjeća i da je tijekom dva napada na Zagreb, 2. i 3. svibnja 1995. smrtno stradalo sedam osoba dok je 213 ozlijeđeno, a od toga 98 građana je zadobilo teške tjelesne povrede. Gotovo svi su bili civili, a među njima je bilo i djece. Tijekom napada na Karlovac desetak osoba je zadobilo lakše, ali i teže tjelesne ozlijede. Bilo je i materijalne štete.
Tijekom napada je upotrebljeno oružje koje je odredbama međunarodnog prava zabranjeno za korištenje u oružanim sukobima (tzv. zvončići), priopćila je Documenta.
