"Crna Gora je kao posebna priča, izgleda, trajni izvor frustracije za još itekako brojne i živahne rezidue 'svesrpske' ambicije zvaničnog Beograda", piše Teofil Pančić.
Njemačka je – za razliku od balkanskih sljedbenika fašističke ideologije – nakon Drugog svjetskog rata provela temeljitu denacifikaciju oslobađanja njemačkog društva od nacizma, piše Kemal Kurspahić
"Hrvatska ljetna stvarnost. Red gužve, napornog rada, druženja i suradnje, red netrpeljivosti i nasilja", piše Ines Šaškor.
Odavno je jasno da je postdemokratska Srbija izgubila status i obličje slobodne zemlje i pridružila se grupi „neliberalnih demokratija“ - piše Teofil Pančić.
"Bosanskohercegovačka politika" nema odgovor ni na najčešće ponavljanu podvalu u vidu povezivanja sudbine Kosova i BiH.
"Kada vajna 'tehnokratkinja' Brnabić govori o ljudima koji su „izašli iz šume“, o kome ona zapravo govori, a i da ne zna?
Da ima ko da primi pismo iz Brisela vidjelo bi se kako Evropa uprkos svim vlastitim potresima, dobro zna zašto je BiH tek „u ranim fazama“ osposobljavanja za članstvo u Uniji.
"Ne kaže se uzalud 'manje je više': što ste manje očekivali od sednice Skupštine Srbije o Kosovu i od govora predsednika Srbije na tu temu, to ste više dobili", piše Teofil Pančić.
"Bilo bi lako baviti se samo očitim primjerom bliskih veza domaćih i svjetskih 'čuvara identiteta' da to nije i recept kojim se u održavanju na vlasti služe i hrvatske i bošnjačke nacionalističke partije", piše Kemal Kurspahić.
"Hrvatska radikalna desnica dobila je dva ozbiljna udarca", piše Ines Šaškor u kolumni "Zrno soli".
Više od sedam mjeseci nakon oktobarskih izbora u BiH najavljeno je da dolazi i do zbijanja redova na bošnjačkoj političkoj sceni.
"Ko vlada sam, sam će i podnositi račune", piše Pančić.
Učitajte više sadržaja...
