Da ima ko da primi pismo iz Brisela vidjelo bi se kako Evropa uprkos svim vlastitim potresima, dobro zna zašto je BiH tek „u ranim fazama“ osposobljavanja za članstvo u Uniji.
"Ne kaže se uzalud 'manje je više': što ste manje očekivali od sednice Skupštine Srbije o Kosovu i od govora predsednika Srbije na tu temu, to ste više dobili", piše Teofil Pančić.
"Bilo bi lako baviti se samo očitim primjerom bliskih veza domaćih i svjetskih 'čuvara identiteta' da to nije i recept kojim se u održavanju na vlasti služe i hrvatske i bošnjačke nacionalističke partije", piše Kemal Kurspahić.
"Hrvatska radikalna desnica dobila je dva ozbiljna udarca", piše Ines Šaškor u kolumni "Zrno soli".
Više od sedam mjeseci nakon oktobarskih izbora u BiH najavljeno je da dolazi i do zbijanja redova na bošnjačkoj političkoj sceni.
"Ko vlada sam, sam će i podnositi račune", piše Pančić.
"Ako Dodik želi ukidanje međunarodnog protektorata i povlačenje stranaca iz bh. institucija on sam više nego iko drugi onemogućava takav ishod", piše Kemal Kurspahić.
"Kumrovec je utonuo u svoju provincijsku kolotečinu. U skladu s ambivalentnom (ne)politikom nove hrvatske države prema povijesnom nasljeđu socijalističkog razdoblja", piše Ines Šaškor.
"Teritorija i stanovništvo nikada nisu tek puka simbolika. Nejasno je kako se to u Beogradu zamišlja da bi se Kosovo odreklo granica pod kojima je međunarodno priznato", piše Teofil Pančić.
"Ovonedjeljni samit lidera šest zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu, nije izazvao nikakve nove potrese ni dramu", piše Kurspahić.
"Priča o kojoj je ovde reč počela je da se odvija 1995., poslednje godine rata u Bosni, ali nije vezana za Bosnu, bar ne direktno", napisao je Dejan Anastasijević.
"Ono što tu najviše uznemirava nije sam incident, nego način na koji ga tretiraju prvi ljudi države."
Učitajte više sadržaja...
