Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i zvanično je 7. marta zatražio od Europskog vijeća izuzimanje mađarskog kontingenta iz vojne misije Europske unije u ovoj zemlji (EUFOR Althea).
"Slobodan sam vas zamoliti da… razmotrite zahtjev za zamjenom mađarskog kontingenta u sastavu EUFOR snaga sa vojnim kontingentom iz neke druge EU zemlje, isključujući snage Republike Hrvatske koje po Daytonskom mirovinom sporazumu ne mogu imati vojne snage u BiH", naveo je Komšić.
Kao povod za ovakav zahtjev Komšić je naveo "kontinuirane aktivnosti visokih zvaničnika Mađarske, koji u svojim stavovima iskazuju izravnu političku i ekonomsku podršku gospodinu Miloradu Dodiku". Za predsjednika Republike Srpske je, pored ostalog, naveo da je jedan od političkih aktera u BiH "koji već izvjesno vrijeme podriva ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, što proizvodi konstantnu destabilizaciju u zemlji i regionu, radi njegovih secesionističkih ideja i namjera".
Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakone koji su 7. marta stupili na snagu kojima se jednostrano ukidaju nadležnosti pravosudnih i istražnih institucija BiH na teritoriji RS-a. Tri zvaničnika BiH podnijela su Ustavnom sudu BiH apelaciju za ocjenu ustavnosti tih zakona.
"Posebno je delikatno to što se takva podrška iskazuje u trenutku kada se protiv gospodina Dodika vodi sudski postupak u BiH, koji mora biti izvan bilo kakvih političkih utjecaja i političkog miješanja", naveo je Komšić i dodao kako "misija EUFOR-Althea mora biti potpuno neutralna i u okviru svoga mandata".
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodika je nepravosnažno osuđen 26. februara za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodika je naprimjer, Washington sankcionirao zbog potkopavanja stabilnosti BiH, a europske sankcije je izbjegao zahvaljujući Orbanovom vetu. Mađarska je jedina zemlja Europske unije koja je glasala protiv UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Posljednja diplomatska napetost između Mađarske i BiH eskalirala je 3. marta kad je ministar odbrane BiH Zukan Helez zabranio je slijetanje mađarskog vojnog aviona u Bosnu i Hercegovini.
U tom trenutku je zamjenik mađarskog šefa diplomacije Levent Magyar nadgledao vježbu specijalne policije Mađarske i MUP-a RS-a u Banjoj Luci, kad je ocijenio da je prvostepena presuda Dodiku pred državnim sudom BiH "politička".
Sljedećeg dana, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pokrenuo je inicijativu za uklanjanje mađarskih vojnika iz mirovne misije Europske unije u BiH.
Republika Srpska je dobila zajmove u ukupnom iznosu od 140 miliona eura od mađarske Export-Import banke za rješavanje proračunskih deficita i refinanciranje duga. Osim toga, Mađarska je obećala 100 milijuna eura pomoći RS-u, od čega je dio iskorišten za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme za poljoprivrednike u tom entitetu.
Što je EUFOR i pod čijom je komandom?
EUFOR je najbrojnija i najdugovječnija vojna misija Europske unije u svijetu.
Osnovne operativne odluke EUFOR-a donosi Vijeće Evropske unije, odnosno ministri odbrane EU-a koji donose i odluku o tome koliko vojnika iz koje zemlje će sudjelovati u misiji. Zemlje šalju svoje vojnike kao i potrebnu opremu i naoružanje dobrovoljno i u skladu sa svojim mogućnostima.
Operaciju nadgleda Vojni odbor EU-a (EUMC) koji čine glavni vojni zapovjednici zemalja članica, obično predstavljeni putem stalnih vojnih predstavnika u Briselu.
Glavni operativni komandant misije EUFOR-a u BiH je zamjenik komandanta Združenog štaba Sjevernoatlantskog saveza (SHAPE) u Briselu.
Na toj poziciji je trenutno francuski general-pukovnik Hubert Cottereau. Rumunjski general major Florin-Marian Barbu zapovjednik je snaga EU-a na terenu u BiH.
Mandat je izvršni, što znači da snage EUFOR-a mogu koristiti silu u propisanim situacijama kao što je narušena stabilnost koju ne mogu osigurati domaće vojne i policijske snage. Drugi, neizvršni dio mandata je rad sa Oružanim snagama BiH na njihovoj obuci.
Broj stranih vojnika u BiH smanjen je s oko 63.000 nakon rata, na oko 600, da bi nakon februara 2022. godine i ruske potpune invazije na Ukrajinu bio gotovo udvostručen aktiviranjem rezervnih snaga iz zemalja EU na oko 1.100 vojnika.
U misiji trenutno sudjeluju vojnici iz 24 zemlje koje su uglavnom i članice NATO-a i EU-a, ali i Čilea, Albanije, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Turske. Sudjelovanje tih zemalja u EUFOR-u je dobrovoljno.
Njemačka se, naprimjer, povukla iz misije da bi se njeni vojnici u avgustu 2023. vratili u BiH.
Ni Predsjedništvo BiH, ni Ministarstvo odbrane BiH niti bilo koji nivo vlasti ne može na bilo koji način utjecati na odluke EUFOR-a ili sprječavati kretanje njegovih vojnika ili opreme, prema Aneksu 1A Daytonskog mirovnog sporazuma.
