Još samo nekoliko sati. Toliko je preostalo do stupanja na snagu zakona u Republici Srpskoj (RS), koji, po ocjenama eksperata za ustavno pravo, predstavljaju "djelimičnu secesiju" tog bosanskohercegovačkog entiteta od matične države, Bosne i Hercegovine.
Zakoni, kojim se neustavno, jednostrano ukidaju nadležnosti pravosudnih i istražnih institucija BiH u RS-u, te prijeti sankcijama onima koji ne napuste državne institucije, trebali bi postati pravosnažni nešto prije ponoći sa 6. na 7. mart.
Na potezu je Ustavni sud BiH, koji treba dati konačnu ocjenu između nadležnosti države i entiteta, smatra Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.
"To se može okarakterizirati i kao podrivanje ustavnog poretka i kao djelimična secesija. Ja mislim da je to najbliže djelomičnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, jer je on (Dodik) ovim zakonima, bar na normativnom nivou, odvojio pravosudni sistem RS-a od BiH u potpunosti", rekao je Pobrić za Radio Slobodna Evropa.
No, do odluke Ustavnog suda o ustavnosti zakona, kojim se ukidaju nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u RS-u, može nastati "kratki pravni vakuum".
"U tom smislu, nema propisa formalno pravnog koji nešto zabranjuje, iako je očigledno da su ti zakoni koje je donijela Republika Srpska neustavni, ali to treba da kaže na koncu ipak Ustavni sud, a ne pojedinci, bez obzira na kojoj su funkciji", rekao je Pobrić za Radio Slobodna Evropa.
Zakoni su kasno naveče 5. marta objavljeni u Službenom glasniku RS-a koje je, prethodno, pred kamerama, potpisao Milorad Dodik, nakon što ih je Skupština RS-a usvojila 27. februara.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak, 6. marta, apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći zvaničnu ocjenu ustavnosti zakona.
Odluka Ustavnog suda BiH 'trebala bi biti laka'
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević za RSE iznosi uvjerenje da će Ustavni sud BiH "vrlo brzo reagovati" na inicijativu za ocjenu ustavnosti i proglasiti neustavnim zakon kojim se brišu nadležnosti države, "jer je zaista suprotan Ustavu BiH".
"Neće me iznenaditi da Ustavni sud, povodom tog zahtjeva, odmah održi plenarnu sjednicu i odmah proglasi neustavnim taj zakon, dakle meritorno da odluči odmah, pa da ne bude potrebe da donosi privremenu mjeru. Pitanje ustavnosti ovog zakona nije uopšte složeno pravno pitanje, on je toliko suprotan ustavu Bosne i Hercegovine, da ne zahtijeva mnogo vremena niti truda da se donese takva odluka", istakao je Blagojević.
I Nurko Pobrić je sličnog mišljenja da će Ustavni sud BiH "vrlo brzo" proglasiti neustavnim odluke vlasti u RS-u, a najprije zabraniti njihovu primjenu, do konačne odluke.
Sud, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu, te Visoki sudski i tužilački savjet BiH su osnovani odlukama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasanjem prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, morali da budu i predstavnici srpskog naroda.
Da bi bili ukinuti, o tome može da odluči samo Parlament BiH, a nikako entiteti jednostrano.
Opasnosti od incidenata ako se zakoni u RS-u budu provodili
Što pravne strane, tačnije utvrđivanja neustavnosti zakona RS-a tiče, tu za Pobrića "nije ništa sporno", ali problem predstavljaju posljedice provođenja neustavnih zakona.
Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo BiH, te SIPA svoje nadležnosti provode na teritoriji cijele zemlje, radeći na predmetima, koji se, između ostalih tiču ratnih zločina, napada na ustavni poredak zemlje, te korupcije i kriminala.
Ključno pitanje za Pobrića je, kako će se sada to nastaviti, ukoliko ih institucije u RS-u budu u tome sprječavale.
"Pretpostavljamo da neko službeno lice iz SIPA-e ode na teritoriju Republike Srpske, da uzme neku izjavu da nešto provjeri itd., i bude onemogućen od strane policije Republike Srpske. Dakle, jedna i druga strana, tako da kažem, predstavljaju određeni prinudni aparat i naoružani su, naoružane su te osobe. Dakle, ne isključuje se mogućnost nekakvog čak i incidenta te vrste", ističe Pobrić.
Dodaje da su mogući incidenti "nešto najopasnije", što bi moglo na terenu da se dogodi.
"Jer onda bi teško bilo zaustaviti neku seriju, možda sličnih incidenta. Postoji mogućnost, mislim, ja se nadam da neće doći, da će ljudi razmišljati da se ne izlažu u takvoj situaciji, bar ako ne moraju", naveo je Pobrić.
U Sudu i Tužilaštvu BiH 'nastavljaju sa radom', u SIPA-i ćutnja
Iz Suda Bosne i Hercegovine za RSE su naveli kako "u ovom trenutku neće davati komentare vezano za zakone usvojene u Narodnoj skupštini RS-a".
"Opredijeljenost Suda BiH je, kao i uvijek, da postupa po najvišim standardima uz poštivanje svih procesnih i ljudskih prava i kao takav u punom kapacitetu nastavlja sa radom u skladu sa svojim nadležnostima", navodi se u odgovoru na upit RSE.
Na upit da li je bilo naloga Suda BiH koji se odnose na teritoriju RS-a, a da nisu ispunjeni, nakon usvajanja zakona u RS-u, istakli su kako "istih u navedenom period nije bilo".
Iz Tužilaštva BiH saopštili su 6. marta da djeluju "u punom kapacitetu".
Istakli su i kako od decembra provode "istražne radnje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo – Napad na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH".
U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu nisu odgovarali na upite RSE, dok je iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a upućen javni poziv zaposlenima u toj agenciji, da pređu da rade kod njih.
Krivični zakon BiH predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za službeno ili odgovorno lice državne, entitetskih ili nižih institucija koji ne provedu, pored ostalog i odluke Suda BiH.
Problem i za notare, advokate i banke zbog zakona u RS-u
Notarska komora RS-a zatražila je od entitetskog Ministarstva pravde instrukciju o tome, kako da postupaju nakon donošenja novih zakona u RS-u zbog zakonske obaveze da prijavljuju transakcije SIPA-i.
To je za RSE potvrdio predsjednik Notarske komore Borislav Radić, navodeći da se u sličnoj situaciji nalaze i banke, advokati, te svi privredni subjekti koji moraju da prijavljuju SIPA-i transakcije.
Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, privredni subjekti obavezni su Finansijsko-obavještajnom odjelu SIPA-e prijavljivati svaku transakciju koja iznosi 30.ooo maraka (oko 15.000 evra) i više iznose.
"Za nas trenutno nema nikakvih problema, ali mi po zakonu smo dužni sve poslove prijaviti (SIPA-i) u roku od osam dana od datuma okončanja posla. Možda ćemo imati (problema), ali trenutno nemamo", rekao je Radić.
Radić, međutim, nije za RSE želio da komentariše pitanje ustavnosti zakona u RS-u.
"Radi nas samih, nama u suštini treba jednoglasan stav i to ćemo dobiti danas, sutra od našeg Ministarstva, ono što bude, odgovorno tvrdim da će to notari ispoštovati", rekao je Radić.
U slučaju da izvještaji ne budu slali SIPA-i, privrednici u RS-u rizikuju kazne koje iznose od 50.000 do 200.000 maraka (25.000 do 100.000 evra).
Sa druge strane, prema usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a, kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora prijeti svima koji ne budu poštovali odluke vlasti u RS-u.