"Ako sredstva ne budu osigurana do kraja aprila, cijeli proces dolazi u pitanje". Ovo je upozorenje predsjednice Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Irene Hadžiabdić, koje dolazi uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, koji bi trebalo da se održe u jesen 2026. godine.
Za taj izborni proces se očekivalo da će, prvi put u istoriji zemlje, biti proveden uz pomoć naprednih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i optičkog skeniranja glasačkih listića.
Uvođenje novih tehnologija na državnom nivou sada visi o koncu, zbog neizvjesnosti oko budžeta, političkih dogovora i potrebnih izmjena Izbornog zakona.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), Hadžiabdić je navela kako je CIK BiH zatražio dodatnih 59 miliona maraka (oko 30 miliona evra) za implementaciju novih tehnologija, te oko pet miliona maraka (2,5 miliona evra) za redovne aktivnosti.
S obzirom da državni budžet i dalje nije usvojen, pa je i CIK na privremenom finansiranju, u toj instituciji su zahtijevali reakciju Ministarstva finansija BiH.
"Ako Ministarstvo finansija ne reaguje na vrijeme, dolazimo u opasnost da izgubimo cijelu godinu, jer je riječ o jednoj veoma zahtjevnoj nabavci. Potrebno je izraditi tehničku specifikaciju za nabavku 6.000 biometrijskih uređaja i 6.000 skenera", pojasnila je za RSE Irena Hadžiabdić.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH nisu odgovorili na upit RSE o zahtjevu CIK-a BiH za sredstvima do objave teksta.
Zašto je vrijeme ključno?
Predsjednica CIK-a za RSE navodi da bi tender za nabavku trebao da bude objavljen već tokom maja, a da se provodi naredna dva mjeseca, do evaluacije u septembru.
"Tek tada bi mogla uslijediti stvarna nabavka opreme – koja bi morala biti i proizvedena, i isporučena, i programirana, i testirana, sve do kraja 2025. godine", ističe Hadžiabdić.
Posebno podvlači kako je izuzetno važan odabir opreme koji bi se koristio u izbornim ciklusima u Bosni i Hercegovini u narednih deset godina.
"Osim toga, potrebno je edukovati hiljade ljudi, od administratora, operatera, članova biračkih odbora, pa sve do kandidata. Tu je i pitanje ako budemo mijenjali i dizajn glasačkog listića. To je ozbiljan proces, u koji CIK ne može ući sam", naglašava Hadžiabdić.
Do jeseni bi, po njenim riječima, trebalo usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, kojima bi bilo definisano da se izbori u BiH održavaju uz pomoć naprednih tehnologija.
"Sve zemlje koje na ovaj način provode izbore, definisale su to svojim zakonima. Važno je i da BiH to pitanje unese u zakon", rekla je Hadžiabdić.
Podsjeća kako je pilot projekat proveden u sedam opština u BiH i Brčko distriktu na lokalnim izborima prošle godine pokazao pozitivne rezultate kada je u pitanju transparentnost i brzina izbornog procesa.
Istakla je i da je Predstavnički dom BiH nedavno usvojio sve izvještaje o izbornom procesu, kao i Studiju izvodljivosti, "što je pokazatelj da politička podrška postoji", te da isto očekuje da uradi i Dom naroda BiH.
Šta kažu u opštinama gdje su lokalni izbori provedeni uz pomoć novih tehnologija?
Lokalni izbori održani u oktobru 2024. godine bili su poligon za testiranje novih tehnologija, kada su na odabranim biralištima korišteni biometrijska autentifikacija i skeneri za brojanje glasova.
Selma Zunđa, predsjednica lokalne izborne komisije u Opštini Vogošća, koja se nalazi u sastavu Kantona Sarajevo, ističe da je proces na svih 48 biračkih mjesta prošao bolje nego što su očekivali.
"Vodili smo se idejom: 'Krenimo s 48, završimo s 48' biračkih mjesta i smatramo da je to dio posla koji smo uspješno obavili. Nismo morali mijenjati nijedan skener, sve je funkcionisalo kako je planirano. Imali smo pozitivna iskustva, čak, i sa starijim osobama koje su se brzo snašle", rekla je Zunđa na konferenciji posvećenoj izborima u BiH, 22. aprila u Sarajevu.
Navela je i kako je sve "proteklo mirno" kada su elektronski rezultati dati na uvid i posmatračima.
"Razlike između ručnog i automatskog brojanja nisu prelazile 2 posto", istakla je ona.
I Miroslav Drljača, načelnik Opštine Novi Grad, na sjeverozapadu BiH, naveo je kako je pilot projekat u toj Opštini bio takav "da bi trebao postati praksa".
"Time se izbjegavaju sve moguće nedoumice i malverzacije, a sam izborni proces se pokazuje kao efikasan i vjerodostojan. Apsolutno se zalažem za nastavak uvođenja i provođenja novih tehnologija u izborni proces. Rezultati su bili dostupni u roku od nekoliko minuta. Gotovo da nije bilo nikakvih odstupanja između ručnog i automatskog brojanja, a sama uloga biračkog odbora je minimizirana, što dodatno doprinosi transparentnosti", izjavio je Drljača za RSE.
Dodao je i kako cijeli proces stavlja u drugi plan ulogu biračkih odbora.
"Njihov uticaj na tok izbora je znatno manji, što dodatno doprinosi transparentnosti. U pilot-projektima su učestvovali i mlađi ljudi, koji ranije nisu imali iskustva u izbornim procesima, a cijela organizacija, posebno brojanje, dovedena je, neću reći do savršenstva, ali vrlo blizu toga", istakao je Drljača.
Bez modernizacije izbora, ostaje osjećaj nepovjerenja među biračima
Tihana Bartulac Blanc iz Democracy International podsjeća da je cijeli proces sa novim tehnologijama osmišljen kako bi se povećalo povjerenje građana.
"Bez modernizacije izbornog procesa, izborna administracija ostaje ranjiva, ne samo na stvarne prevare, već i na osjećaj da prevare postoje. A to stvara nestabilnost", rekla je Bartulac Blanc na konferenciji na kojoj je razgovarano o uvođenju izbornih tehnologija u BiH, 22. aprila u Sarajevu.
Dodaje da je proširenje tehnologije na svih 143 opštine u Bosni i Hercegovini "ogroman logistički, tehnički i pravni izazov", koji se može savladati samo ako postoji koordinacija svih institucija, "od telekom operatera do zakonodavnih tijela, svi moraju biti uključeni."
I Dario Jovanović iz Koalicije "Pod lupom" potvrđuje da su pilot-projekti prošli bolje nego što su se nadali.
"Očekivali smo više tehničkih izazova, pa čak i moguće opstrukcije, ali rezultati su nas iznenadili. Tehnologija je pokazala da može unaprijediti integritet izbora. Skeneri su rezultirali sa gotovo trenutačnim prenosom rezultata. Svaki listić je zabilježen, nema mjesta manipulaciji. Taj nivo transparentnosti vraća povjerenje birača", poručio je Jovanović, tokom konferencije u Sarajevu.
Međutim, upozorava i na zapažene slabosti:
"Na biračkim mjestima s novom tehnologijom bilo je više kašnjenja i manjih problema s tajnošću glasanja. To su problemi koji se mogu riješiti uz dodatnu obuku i bolju organizaciju", rekao je Jovanović.
Na 165 biračkih mjesta su tokom lokalnih izbora u oktobru 2024. godine tehnologija je korištena za identifikaciju birača provjerom otiska prsta, odnosno za autentifikaciju birača i transmisiju rezultata.
Na 145 biračkih mjesta su korišteni optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, dok su u Distriktu Brčko korištene nove tehnologije za biometrijsku identifikaciju birača i autentifikacija birača.
Na nekim biračkim mjestima postojao je i videonadzor.
Tako je na posljednjim izborima novim tehnologijama bilo "pokriveno" oko 10 posto biračkih mjesta u cijeloj BiH.
Prema anketama koje je provela organizacija "Pod lupom" preko 80 posto birača u BiH želi da nove tehnologije budu dio narednih izbora u Bosni i Hercegovini.