Internacionalna organizacija rada (ILO) smanjila je predikciju oporavka tržišta za 2022. godinu. U nedavno objavljenom izvještaju upozorili su na spor i neizvjestan oporavak, budući da pandemija COVID-19 i dalje ima značajan uticaj na globalno tržište rada.
ILO predviđa globalni deficit radnih sati u 2022. godini, koji je ekvivalentan 52 miliona poslova s punim radnim vremenom, u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine, kada je nezaposlenost bila najmanja u proteklih deset godina.
U maju 2021. godine on je iznosio 26 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Iako su projekcije za 2021. godinu predviđale poboljšanje situacije, ona je i dalje ostala dva posto ispod broja globalnih sati rada prije pandemije.
Očekuje se da će globalna nezaposlenost ostati iznad nivoa prije pandemije COVID-19, i to će prema projekcijama Internacionalne organizacije rada trajati najmanje do 2023. godine.
Nivo iz 2022. procjenjuje se na 207 miliona nezaposlenih ljudi, u poređenju sa 186. miliona u 2019. godini. Izvještaj ILO upozorava da je ukupan broj nezaposlenih ljudi vjerovatno znatno veći od predstavljenog, jer je mnogo ljudi prestalo da bude radna snaga.
U 2022. godini predviđa se da će globalna stopa učešća radne snage ostati 1,2 procentna poena ispod one iz 2019. godine.
Iz ILO upozoravaju na ogromne razlike u uticaju krize na grupe radnika iz različitih zemalja. Razlike produbljuju nejednakosti unutar zemalja slabije ekonomske i finansijske situacije. Ova šteta, kako navode, zahtijevat će više godina za popravku, sa potencijalnim dugoročnim posljedicama po učešće u radnoj snazi, prihode domaćinstva, socijalnu i političku koheziju.
Put kao oporavku spor i neizvjestan
"Ne može biti pravog oporavka od ove pandemije bez širokog oporavka tržišta rada. A da bi bio održiv, ovaj oporavak mora biti zasnovan na principima pristojnog rada – uključujući zdravlje i sigurnost, pravičnost, socijalnu zaštitu i socijalni dijalog", izjavio je Guy Ryder, generalni direktor ILO-a.
Evropski i sjevernoamerički region pokazuju najveće znakove oporavka, dok Azija, Južna Amerika i Karibi imaju najnegativnije izglede. Na nacionalnom nivou, oporavak tržišta rada najjači je u zemljama sa visokim dohotkom, dok najgore prolaze ekonomije sa nižim srednjim dohotkom.
Izvještaj navodi da će kriza mnogo uticati na zapošljavanje žena u narednim godinama, dok će zatvaranje institucija za obrazovanje i obuku "imati kaskadne dugoročne implikacije", navodi se. Tu su posebno istaknuti mladi ljudi koji nemaju pristup internetu.
"Dvije godine smo u krizi, izgledi su krhki, a put ka oporavku je spor i neizvjestan", dodao je Ryder.
"Već vidimo potencijalnu štetu na tržištu rada, zajedno sa zabrinutošću u porastu siromaštva i nejednakosti. Od mnogih radnika se traži da pređu na nove poslove, na primjer kao odgovor na produženi pad međunarodnih putovanja i turizma", pojasnio je Guy Ryder.
Procjena je da će se tržište rada i nove mogućnosti otvarati širom svijeta u 2023. godini, a odrazit će i različite nacionalne pristupe oporavku od pandemije, te će se analizirati efekti na različite grupe radnika i ekonomske sektore.
Izvještaj ILO pokazuje da je, kao i u prethodnim krizama, privremeno zapošljavanje za neke stvorilo tampon protiv šoka pandemije. Mnogi privremeni poslovi su ukinuti, ili nisu obnovljeni, stvoreni su alternativni poslovi, koji su uključili radnike koji su ranije izgubili stalni posao.
U prosjeku, učestalost privremenog rada se nije promijenila.
Infografika pokazuje kako se kretao globalni broj nezaposlenih ljudi minulih godina, uz napomenu da su brojevi projekcije i predikcije.
ILO napominje da su moguća odstupanja (gore ili dolje) od prikazanih brojeva.
Facebook Forum