Može li Milorad Dodik ostati predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a)? Šta od Centralne izborne komisije (CIK BiH) traži Sud BiH? Koja je uloga CIK-a?
Ova pitanja su se nametnula nakon što je prije dva mjeseca Dodik osuđen u Sudu BIH na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Dodatno se našlo u sferi interesovanja nakon što je Sud BIH 16. oktobra poslao dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu i traži da je CIK sprovede u potpunosti.
Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa šta znači dopis u kojem traže potpuno sprovođenje presude, odnosno, da li to znači da Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a?
Iz CIK-a BiH za Radio Slobodna Evropa kažu da su primili dopis, ali da nisu nadležni za ovo pitanje.
Pojasnili su da će dopis sa presudom i Odlukom o oduzimanju mandata predsjednika RS, poslati Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je nadležan za upis političkih subjekata u sudski registar.
Skoro 24 sata kasnije, u Osnovnom sudu u Banjaluci za RSE kažu da nisu zaprimili zahtjev za brisanje Milorada Dodika iz sudskog registra kao predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
"Obavještavamo Vas da nije evidentiran zahtjev za upis promjena u registarski spis broj Rg-9/02 koji se odnosi na političku organizaciju Savez nezavisnih socijaldemokrata", navodi se u odgovoru Osnovnog suda u Banjaluci za Radio Slobodna Evropa.
Prethodno je CIK oduzeo mandat predsjedniku Republike Srpske, ali je ostao na čelu najjače partije u ovom entitetu.
Ranije, Milorad Dodik je prema pisanju medija, svoja ovlaštenja predsjednika stranke prenio na sina Igora, ali RSE nije dobio zvaničnu potvrdu od SNSD-a.
Šta Sud BiH traži od CIK-a?
U dopisu Suda BiH razjašnjene su pravne posljedice presude Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Sud je podsjetio da su pravne posljedice osude prestanak službene dužnosti i zaposlenja i zabrana obavljanja službene dužnosti u bilo kojem javno finansiranom organu.
"Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH su prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava I zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava", navodi se.
U obrazloženju Sud BiH nigdje se eksplicitno ne navodi da Dodik ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a, osim što citiraju član 7. Zakona o političkim organizacijama RS, u kojem stoji da "političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar".
Citirali su i statut SNSD-a, te član 14. Zakona o političkim organizacijama, u kojem se navodi "da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD".
Sud je naglasio da pravne posljedice nastupaju automatski, po sili zakona, i ne moraju biti posebno navedene u presudi.
Šta kažu pravnici?
Vlado Adamović, pravni ekspert iz Sarajeva kaže da je Sud BiH napravio "svojevrsni presedan dodatno obrazlažući svoju odluku, što nije sudska praksa".
Ističe da Sud BiH u dopisu CIK-u nigdje eksplicitno ne navodi da Dodik ne može biti predsjednik stranke. Osim toga, on ističe da CIK i nema nadležnost nad ovim pitanjem, te da i sama presuda jasno govori šta se Dodiku zabranjuje.
"U optužnici je pisalo da je Dodik zloupotrijebio svoju poziciju na način da nije postupio po nalogu visokog predstavnika, što je obilježje krivičnog djela. Sve je počinio kao predsjednik Republike Srpske i tražilo se da mu se to zabrani. Sud je sve to usvojio. Proglasio ga je odgovornim za krivično djelo, osudio na zatvor, izrekao mu mjeru sigurnosti – zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na šest godina. I završeno", pojašnjava Ademović.
Sud BiH u dopisu traži od CIK-a da u potpunosti sprovede presudu, što Ademović konstatuje da je CIK uradio oduzimajući Dodiku mandat predsjednika RS, a da je dalja nadležnost na eventualnom sprovođenju presude nad Inspektoratom RS i Osnovnim sudom u Banjaluci.
"Izborna komisija je, provodeći odluku Suda BiH, oduzela mandat i čovjek više nije predsjednik Republike Srpske".
On dodaje i da u samom opisu tog krivičnog djela, u članu 203a Krivičnog zakona BiH, dolaze određene posljedice.
"Te posljedice su zabrane zanimanja i dužnosti. Sada se postavlja pitanje: šta je službena dužnost? Sad se navlači da je službena dužnost i rad u političkoj stranci. Nije, i nikad nije ni bilo propisano", smatra Adamović.
On pojašnjava i da Krivični zakon BiH pod službenom dužnošću podrazumijeva samo rad u institucijama Bosne i Hercegovine, bilo da su zakonodavne, izvršne, sudske, ili da se radi o agencijama, komisijama, i slično.
Po pitanju daljeg sprovođenja presude Suda BiH upućuje na nadležne inspekcije i sudove u RS-u.
"Sama politička stranka je pravno lice i njima, u okviru tog pravnog lica, odgovorne osobe – i onda to može biti spor koji ide pred registracioni sud. U ovom slučaju to je Osnovni sud Banjaluka. Oni su nadležni, oni će odlučiti", jasan je Ademović.
Da li se SNSD finansira iz 'javnih sredstava'?
Postavlja se i pitanje da li se obrazloženje Suda BiH uopšte odnosi na SNSD, koji se faktički od maja ne finansira iz javnih sredstava.
Ovo je prije svega posljedica odluke visokog predstavnika u BiH mjesec ranije kojom je zabranio javno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz svih budžeta na svim nivoima.
Visoki predstavnik je, obrazlažući odluku, istakao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entitetskih do opštinskih, ističući da "antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane".
Kao odgovor na odluku Šmita, 21. maja vladajuća većina u entitetskom parlamentu usvojila je Zakon o finansiranju političkih partija u RS, koji pored ostalog, ukida finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta.
To znači da osim donacija pravnih i fizičkih lica, SNSD se ne finansira na papiru ni iz jednog javnog izvora.
