Pećina Vjetrenica službeno je uvrštena na Popis svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Ovo je odlučeno na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. jula 2024. u New Delhiju u Indiji.
Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika.
Nominacija pećine koja se nalazi na jugu Hercegovine između Mostara i Trebinja, predana je UNESCO-u u martu 2023 godine.
"Ovo je historijski trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njen izuzetan značaj, ne samo za nas, već i za cijeli svijet", saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, bogata speleološkim, arheološkim i biološkim značajem.
Zaštita pećine Vjetrenica ima dugu historiju koja seže od 1952. godine kada je prvi put proglašena spomenikom prirode.
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO-ov popis svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara, od čega 725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih.
Na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta i starog grada Mostara.
Na popisu Svjetske baštine UNESCO-a od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, a na ovom projektu su zajednički radile Bosne i Hercegovina, Crne Gore, Hrvatska i Srbija.
Stećci za UNESCO listu svjetske kulturne baštine
Prije tri godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a uvrštena je i prašuma Janj kod Šipova, u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope".
Pored navedenog, na listi dobara koje BiH može nominirati u narednom periodu se nalazi još osam dobara iz BiH.
