"Možda je to dijalog, možda je neki drugi alat. Spremna sam razmotriti ovo pitanje i to ću učiniti zajedno s posebnim izaslanikom [za dijalog, Peterom Sorensenom] u narednim danima."
Ovo je za Radio Slobodna Europa izjavila visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, naglasivši da je Bruxelles zainteresiran za postizanje napretka u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
Međutim, Donika Emini, iz Savjetodavne grupe za politiku Balkana u Europi (BIEPAG), smatra da, iako ova izjava može izgledati kao "nešto pompozno i inovativno, ali nažalost nije".
Emini za Radio Slobodna Europa ističe kako je, na temelju posjeta izaslanika EU za dijalog u Prištini i razgovora koje je imala u Bruxellesu, stekla dojam da su u Uniji "tendencije da dijalog ponovo vrati na tehničku razinu, jer EU još uvijek tehnički dijalog 2011-2013. smatra najvažnijim i najuspješnijim dijelom procesa".
Cilj dijaloga
Međutim, prema riječima Emini, cilj posredovanja EU-a ne može biti normalizacija odnosa između dviju zemalja, bez jasnoće o tome što to zapravo znači, koliko će proces trajati i kako će završiti.
Ona smatra da Bruxelles treba završiti proces dijaloga s jasno definiranim sporazumom, a ne samo nazvati sebe posrednikom u procesu i govoriti da osim dijaloga vidi i druge instrumente za postizanje normalizacije.
"Nastavit ćemo ovako tehnički, ljudi u EU-u su plaćeni da rade s nama, dok mi otvaramo vrata u regiju i odgađamo to za još pet ili deset godina, sve dok se nešto veće ne dogodi ili dok ne dođe do intervencije vanjskih aktera", ocjenjuje Emini.
Toby Vogel, iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu, tvrdi da je krajnji cilj, za koji kaže da je pravno obvezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji, "zaboravljen" tijekom cijelog procesa koji je započeo 2011. - prvo na tehničkoj, a potom i na političkoj razini.
On za Radio Slobodna Europa kaže da iz izjave Kaje Kallas razumije da se EU približava završetku ponovne evaluacije politike u vezi s pregovaračkim procesom koji olakšava EU, kako bi se shvatilo "što je funkcioniralo i što nije u dijalogu do sada".
Za RSE je izjavio da iz Kallasove izjave razumije da su u EU-u pri kraju preispitivanja politike pregovaračkog procesa koji vodi Unija, kako bi se shvatilo "što je u dosadašnjem dijalogu uspjelo, a što nije".
Novi pristup procesu
Vogel ocjenjuje da bi dijalog Kosova i Srbije trebao biti dio šire strategije EU-a.
Smatra da prvo treba vidjeti što se dogodilo u dijalogu, kao i pristup koji je Bruxelles imao, a koji je, prema njegovim riječima, bio "pristran u korist Srbije".
Iako je proces iznjedrio dva velika sporazuma - onaj iz Bruxellesa 2013. i onaj iz Ohrida 2023. - Vogel kaže da Kosovo nije provelo sporazum o zajednici općina sa srpskom većinom, ali ni Srbija, "uz toleranciju" EU-a, nije ispunila nijednu obvezu i vodila je kampanju protiv novih priznanja i protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
Prema Vogelovim riječima, nova šefica EU diplomacije ne bi trebala dopustiti da Srbija "prođe nekažnjeno" zbog nekompatibilnosti vanjske politike s politikom Unije.
Smatra da je do zastoja u dijalogu došlo jer je Bruxelles taj proces tretirao odvojeno od svoje vanjske politike.
Čak i Emini smatra da bi Bruxelles trebao promijeniti pristup dijalogu.
Prema njezinim riječima, samo "pritisak na Kosovo" - koje je pod kaznenim mjerama EU - nije dovoljan za uspjeh dijaloga, jer je problem, kako ističe, i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Dužnosnici na Kosovu često su se žalili na neuravnotežen pristup dijalogu, kada su ga vodili Josep Borrell i Miroslav Lajčak - osobe iz dviju EU država koje ne priznaju neovisnost Kosova.
Za Vogela, nema smisla dijalog nastaviti s istim pristupom i u mandatu Kaje Kallas, niti ako Srbija i dalje tvrdi da nikada neće priznati Kosovo.
Ocjenjuje da proces treba preformatirati i vratiti ka izvornom cilju: potpuno se usmjeriti na postizanje konačnog sporazuma, a ne koristiti ga za upravljanje krizama.
Zbog kriza na sjeveru Kosova, koje su povećale napetosti između dviju zemalja, od rujna 2023. u Bruxellesu nije održana nijedna runda političkog dijaloga, već su se vodili samo pregovori na razini glavnih pregovarača.
