Dostupni linkovi

Srpska opozicija u Briselu traži veće angažovanje EU u rešavanju krize u zemlji


Antivladini demonstranti u Novom Sadu na obeležavanju deset meseci od pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice, 1. septembar 2025.
Antivladini demonstranti u Novom Sadu na obeležavanju deset meseci od pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice, 1. septembar 2025.

Predsednik opozicione stranke Srbija centar Zdravko Ponoš i zamenik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović zatražili su u Briselu od Evropske unije da se snažnije angažuje u rešavanju političke krize u Srbiji.

Ponoš je pozvao Uniju da razmotri uvođenje personalizovanih sankcija protiv pojedinaca u vlasti odgovornih, kako je naveo, za policijsko nasilje.

"Tu se pre svega misli na komandante onih jedinica koje su učestvovale u brutalnim prebijanjima na protestima, koji su prekoračili zakonska ovlašćenja", izjavio je Ponoš na panelu koji je 3. septembra u Briselu organizovao Centar za evropske političke studije.

Ocenio je da sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem EU više ništa ne može da postigne, uključujući mir i stabilnost u regionu.

"Ne može više da uvažava kao demokratski evropski lider. On to nije. On je autokrata i nema nikakvog razloga da on ima drugačiji tretman od (lidera Belorusije Aleksandra) Lukašenska", rekao je Ponoš.

Dodao je i da EU "ne treba da živi u iluziji da će neotvaranjem klastera u pregovorima sa Srbijom uticati na aktuelnu vlast".

Zamenik predsednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović rekao je da niko izvan Srbije ne može da menja stvari u zemlji, ali da od EU očekuje da prestane sa podrškom predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

"Ipak, jedino iz EU stiže makar neki glas podrške borbi za slobodu u Srbiji i makar neki glas kritike Vučića", rekao je Stefanović.

Ponoš i Stefanović su naveli da EU treba da se uključi u rešavanje krize kao medijator ili garant eventualnih dogovora, kao i da već sada treba razgovarati o modalitetima i personalnim rešenjima, "jer vremena za čekanje nema".

Predstavnici srpske opozicije razgovarali su sa zvaničnicima zaduženim za Srbiju i Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu i Evropskoj službi za spoljnopolitičke odnose.

Nesreća na Železničkoj stanici je u proteklih deset meseci dovela do masovnih protesta širom Srbije na kojim se tražila odgovornost vlasti.

Vlast je odbacila odgovornost za tu nesreću, a predsednik države Aleksandar Vučić odbio je da raspiše vanredne parlamentarne izbore koje su u maju zatražili demonstranti predvođeni studentima.

Izvor: Beta, RTS
XS
SM
MD
LG