Dvadeset četiri sata nakon što je u sarajevski Ured visokog predstavnika (OHR) upućen paket s nacističkim šljemom i pismom naslovljenim "Pismo okupatoru", reakcije OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta i dalje nema.
Incident koji je izazvao šok u diplomatskim krugovima potpisuje Staša Košarac, državni ministar vanjske trgovine i jedan od najbližih suradnika Milorada Dodika.
OHR nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na pitanje kakva će biti njegova reakcija na postupke Košarca.
Šljem s oznakama SS-divizije, poslana upravo na dan 80. godišnjice početka Nürnberškog procesa, bila je praćena optužbama za "štovanje nacističkih tradicija".
Nalogodavac političkog skandala nije se zaustavio na poruci - sadržaj pisma objavio je i na društvenim mrežama.
Dok OHR šuti, međunarodna zajednica reagirala je munjevito: ambasade SAD-a, Velike Britanije i Evropske unije poručile su da se radi o "zapaljivoj, uvredljivoj i neprihvatljivoj gesti", a Ambasada Njemačke upozorila na "opasno iskrivljavanje historiji".
Košarac je i ranije napadao zapadne vlade. U septembru je odbio putovati na sastanak Berlinskog procesa u Londonu uz optužbe da Velika Britanija vodi "neprijateljsku politiku prema srpskom narodu".
Ovaj državni ministar nije odgovarao na pozive RSE da obrazloži zašto je visokom predstavniku poslao nacistički šljem popraćen pismom koje je objavio na svojim društvenim mrežama.
O sukobima Dodikove partije sa OHR-om
Da se ne radi o izoliranom ispadu, smatra sarajevski profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić.
"To je kontinuitet najgoreg vulgarnog ponašanja u politici u Bosni i Hercegovini, koja je ovaj put došla iz RS-a", kazao je za RSE Hadžikadunić.
S njim se slaže i Marko Atila Hoare, britanski historičar bivše Jugoslavije sa sarajevskom adresom, koji na tzv. sporazum o deeskalaciji koji je doveo do skidanja dužnosnika okupljenih oko Dodika s američke "crne liste" gleda kao na djelo dva krajnje desničarska režima koji dijele cilj rušenja liberalno-demokratskog poretka u Europi u savezu s Rusijom Vladimira Putina.
"OHR je odgovoran za nastanak ove situacije, budući da je trideset godina djelovao kako bi održao Daytonski sustav koji održava sektaške podjele u BiH i koji je uopće stvorio Dodika i njegov režim. OHR je dio problema, a ne rješenje. Izabrani političari u BiH trebali bi poduzeti mjere protiv Košarca; on i njegova stranka, kao protudržavni akteri, trebali bi biti izbačeni i trajno isključeni iz vlade BiH", kazao je Hoare za RSE.
Slobodan Šoja, bivši diplomat, smatra da to "ni slučajno nije 'potez na svoju ruku, već kolektivno smišljen potez uoči izbora da ne ispadne da je najjača partija u Republici Srpskoj izdala svoj entitet potpunom kapitulacijom pred velikim silama".
"Trebalo je uraditi nešto veliko da bi glasači znali da se njihovi ljubimci ne predaju i da se 'junački bore protiv stranih uzurpatora'", kazao je Šoja za RSE dodavši kako pretpostavlja da će međunarodni predstavnici ubuduće izbjegavati bilo kakav službeni susret s Košarcem.
Otkako je Christian Schmidt 2021. preuzeo dužnost visokog predstavnika, Dodikova Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osporava njegov legitimitet, uz otvorenu podršku Rusije i Kine.
U isto vrijeme, Narodna skupština RS-a donosi zakone koji dovode u pitanje ustavni poredak, a Dodik i njegovi suradnici insistiraju na zatvaranju OHR-a i delegitimizaciji međunarodnog nadzora.
Dodik smijenjen, ali retorika ostala
Košarčev stranački šef, Milorad Dodik smijenjen je s funkcije nakon što je pravosnažno osuđen zbog odbijanja provođenja Schmidtovih odluka za koje je i Ustavni sud BiH i Europski sud pravde u Strasbourgu ocijenio da su obavezujuće.
Ipak, retorika ostaje nepromijenjena: visoki predstavnik je za njega "okupator koji ruši Dayton".
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. novembar, dok se politička temperatura u Banjoj Luci nastavlja podizati.
Dodik, Košarac i oko 40 njihovih suradnika su nedavno skinuti s američke liste sankcioniranih osoba nakon što su zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a ukinuli nekoliko separatističkih zakona koje je prije toga poništio Ustavni sud BiH.
Unatoč tome, Dodik je nastavio napadati Schmidta, nazivajući ga "okupatorom u BiH u kojoj je rušio Ustav i Daytonski mirovni sporazum" i ponavljajući optužbe slične onima koje je iznio Košarac.
"Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer [američki predsjednik Donald] Trump kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo? Nemam pojma, ali provjerit ćemo", saopćio je Dodik komentirajući samo izjavu koju je objavila Ambasada SAD-a u BiH, ali ne i ambasade drugih zemalja koje čine Vijeće za provedbu mira (PIC).
Njemačka, zemlja iz koje dolazi visoki predstavnik i najveći trgovinski partner BiH, ostaje izričita. Tokom posjete Sarajevu 16. novembra, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je da će i nova vlada desnog centra nastaviti snažno podržavati Schmidtov mandat.
Ova država je u aprilu, s Austrijom i nekoliko europskih država, uvela sankcije Miloradu Dodiku i još nekim dužnosnicima RS-a, nakon što su ranije zajedničke EU sankcije blokirane zbog Mađarske.
Uz razmjenu od oko 2,5 milijarde eura godišnje, Njemačka je ključni trgovinski partner BiH s kojom ostvaruje oko 2,5 milijardi eura uvoza i izvoza uz prosječan suficit od oko stotinu miliona eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Nakon susjednih zemalja i Austrije, iz ove zemlje dolazi i najviše stranih ulagača.
Šta kažu državni zastupnici pozicije i opozicije?
Milorad Vujičić iz SNSD podržao je stranačkog kolegu Košarca.
"Nemoguće je predvidjeti reakcije na te njegove poteze koji su doveli do najozbiljnije krize u BiH", kazao je Vujičić koji nije želio komentirati je li Košarac time prekršio dogovor o deeskalaciji političke situacije u zemlji.
Predstavnici "Trojke", stranaka vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke sa sjedištem u Sarajevu ponašanje ministra Košarca ocjenjuju neprihvatljivim.
"To ne oslikava službeni stav BiH, naročito prema Njemačkoj koja je uvijek na strani naše zemlje. Takvo ponašanje [ministra Košarca] može imati negativne refleksije u međunarodnim odnosima, ali mislim da će imati isključivo spram ministra Košarca, ali ne kao predstavnika BiH", kazao je za RSE Albin Muslić, zastupnik SDP-a.
Nihad Omerović iz Naroda i Pravde kazao je za RSE da je to "vandalski čin poduzet iz krajnje nacionalističkog i šovinističkog ponašanja Dodikovih izvršitelja".
"Ovo je krajnje neprimjereno fašističko ponašanje koje zavrjeđuje ne samo osudu, već i reakciju visokog predstavnika da se takvo lice [Košarac] ukloni s političke scene, jer je neprimjereno da on ostane državni ministar, a visoki predstavnik je smjenjivao i više rangirane dužnosnike od njega", kazao je Omerović za RSE.
Predstavnici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH koja je dugogodišnji partner u vlasti sa SNSD-om nisu željeli komentirati Košarčevu gestu.
Nenad Grković, državni zastupnik opozicijske Liste za pravdu i red, kaže da SNSD "već odavno nema ljude koji imaju osjećaj za diplomatiju".
"U sve ove probleme s međunarodnom zajednicom Republika Srpska je ušla zbog bahatog, kafanskog ponašanja ljudi s kupljenim diplomama i bez ikakvih kompetencija", kazao je Grković za RSE.
Safet Kešo iz opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA) nazvao je Košarčev akt "brutalnim, prostačkim, vulgarnim primitivizmom koji je neprimjeren ovom vremenu i njegovoj poziciji".
Ko može smijeniti Košarca?
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ima ovlasti smjenjivati izabrane i imenovane dužnosnike i mijenjati ili nametati zakone na svim nivoima, osim državnog Ustava.
Smjenu ministra može pokrenuti i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ BiH), ali je mora potvrditi i Zastupnički dom i Dom naroda.
Zastupnički dom je 25. februara već glasao za smjenu dvojice ministara iz SNSD-a, Staše Košarca i Srđana Amidžića, ali postupak je blokiran u drugom, Domu naroda, gdje SNSD rušenjem kvoruma onemogućava smjenu svojih kadrova.
Raspad državne koalicije izazvali su secesionistički i protuustavni zakoni koje je donijela Narodna skupština RS-a, pored ostalog i zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika kao i pokušaja zabrane rada državnih pravosudnih i policijskih tijela na teritoriji ovog entiteta.
U BiH ne postoji mogućnost raspuštanja parlamenta niti vanrednih izbora.
Ministar može sam podnijeti ostavku, a novog potvrđuje samo Zastupnički dom.
Državna vlada može "pasti" jedino ako predsjedavajuća Vijeća ministara BiH podnese ostavku ili bude smijenjena, što se nije nikada dogodilo u novijoj povijesti.
