Američki carinici počeli su u subotu naplaćivati jednostranu carinu predsjednika Donalda Trumpa od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja, a viši nameti na robu 57 većih trgovačkih partnera trebali bi početi iduće sedmice.
Početne "osnovne" carine od 10 posto stupile su na snagu u američkim lukama, zračnim lukama i carinskim skladištima u 00:01 ujutro po Istočnoameričkom vremenu, čime je ostvareno Trumpovo potpuno odbacivanje sistema međusobnih carinskih stopa dogovoreno nakon Drugog svjetskog rata.
"Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu", rekla je Kelly Ann Shaw, trgovinska odvjetnica u pravnoj tvrtki Hogan Lovellsu i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tokom Trumpova prvog mandata.
Shaw je na tribini think tanka Brookings u četvrtak rekla da očekuje da će se carine s vremenom mijenjati dok zemlje budu nastojale pregovarati o nižim stopama.
"Ali ovo je ogromno. Ovo je prilično seizmičan i značajan pomak u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu", dodala je.
Howmet Aerospace, tvrtka koja opskrbljuje Airbus i Boeing dijelovima za avione, mogla bi zaustaviti pojedine isporuke zbog carina koje je prije par dana uveo američki predsjednik Donald Trump, navodi se u pismu koje je Reuters dobio na uvid.
Kompanija sa sjedištem u Pittsburghu obavijestila je svoje kupce da je proglasila tzv. 'događaj više sile''. Radi se o pravnoj praksi koja dozvoljava ugovornim stranama da izbjegnu svoje obaveze ukoliko ih zateknu neizbježne i nepredvidive vanjske okolnosti.
Howmet će biti oslobođen isporuke bilo kojih proizvoda ili usluga na koje utiče nacionalna izvanredna situacija i/ili izvršna naredba o carinama, stoji u pismu.
Puno veće carine protiv onih koje je Trump nazvao "najgorim prekršiteljima", poput stope od 20 posto za EU i 34 posto za Kinu, stupit će na snagu 9. aprila.
U četvrtak je na snagu stupila carina od 25 posto na sve strane automobile uvezene u SAD.
Trumpova najava carina u srijedu uzdrmala je globalna tržišta dionica do temelja. Cijene nafte i sirovina pale su, dok su ulagači požurili potražiti sigurnost u državnim obveznicama.
Među zemljama koje su prve pogođene carinom od 10 posto su Australija, Britanija, Kolumbija, Argentina, Egipat i Saudijska Arabija.
U srijedu u isto vrijeme Trumpove bi više "recipročne" carinske stope od 11 do 50 posto trebale stupiti na snagu. Uvoz u Evropsku uniju bit će pogođen carinama od 20 posto, dok će kineska roba biti pogođena carinama od 34 posto, čime će ukupni Trumpovi novi nameti Kini porasti na 54 posto.
Vijetnam, koji je profitirao od udaljavanja američkih opskrbnih lanaca od Kine nakon Trumpova trgovinskog rata s Pekingom tokom prvog mandata, biće pogođen carinom od 46 posto i pristao je u petak razgovarati o sporazumu s Trumpom.
Kanada i Meksiko izuzeti su od posljednjih Trumpovih nameta jer još uvijek podliježu carini od 25 posto za robu koja nije u skladu s pravilima o podrijetlu između SAD-a, Meksika i Kanade.
Američki je predsjednik iz toga isključio robu kao što su čelik i aluminij, automobili, kamioni i autodijelovi jer podliježu posebnim carinama nacionalne sigurnosti od 25 posto.
Njegova administracija također je objavila popis više od 1.000 kategorija proizvoda izuzetih od carina. To uključuje uvoz sirove nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, farmaceutskih proizvoda, uranija, titana, drvne građe i poluvodiča te bakra, čija je vrijednost procijenjena na 645 milijardi dolara u uvozu 2024. godine.
