Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) pozdravila je uspješan početak razgovora o izmjenama izbornog zakonodavstva, uz posredovanje dužnosnika SAD-a i Evropske unije (EU)
"Vodeća tema rasprave su reforme Izbornog zakona u okviru implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti. Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih odbora, nove tehnologije kako bi se izbjegle izborne prevare te uvođenje većih kazni za to", napisali s iz Ambasade na Twitteru.
Iz Ambasade su dodali da nema razloga da se politički lideri u BiH protive tim promjenama, osim ako sami nemaju koristi od nedostataka u izbornom sistemu, prenosi agencija Fena.
Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeli su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika u četvrtak navečer, 27. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali na jugu BiH.
U pregovorima, između ostalih, sudjeluju predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH predvođeni predsjednikom Draganom Čovićem, predstavnici Stranke demokratske akacije (SDA) predvođeni predsjednikom Bakirom Izetbegovićem i potpredsjednikom Šefikom Džaferovićem.
U Neumu su i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, Dino Konaković i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, predstavnici OSCE-a i brojni drugi.
Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF) koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH odbili su poziv za sastanak u Neumu.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda oko čega su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Posljednja runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH održana je početkom decembra prošle godine, pod posredstvom ovih međunarodnih zvaničnika.
Tada su predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavili kako nije ostvaren značajan pomak u pregovorima.
Iz HDZ-a BiH ponovili su tada stav da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
