Čelnici bh. entiteta Republika Srpska svojim neodgovornim djelovanjem prijete oružanim nasiljem i moraju odlučno biti zaustavljeni, poručio je 26. marta član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, nakon susreta sa ambasadorom Johnom Clintom Williamsonom.
Wiliamson je predsjedavajući Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u području Brčko distrikta, nezavisne administrativne jedinice unutar Bosne i Hercegovine, a posjetio je Predsjedništvo BiH u jeku političke i ustavne krize.
Bećirović je informisao ambasadora Williamsona o kontinuiranom napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum, koji provodi rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska.
Naglasio je da to predstavlja direktnu prijetnju miru i stabilnosti Bosne i Hercegovine i regije, te istakao da se mir i stabilnost mogu očuvati samo zaštitom suvereniteta i ustavnog poretka, te zaustavljanjem antidejtonskog i antiustavnog djelovanja rukovodstva bh. entiteta Republika Srpska.
Bećirović je istakao da Brčko distrikt ima važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti, te da je od posebne važnosti za zaštitu države u vrijeme najveće sigurnosne krize od završetka rata.
Podsjetio je da je na teritoriji distrikta dozvoljeno prisustvo jedino Oružanih snaga BiH, NATO saveza i EU trupa (EUFOR).
Ambasador Williamson je istakao da svi moraju poštovati status Brčko distrikta, koji je pod isključivim suverenitetom države Bosne i Hercegovine, u skladu s odredbama Konačne arbitražne odluke.
Također, pozvao je na pažljivo postupanje i izbjegavanje bilo kakvih mjera koje ugrožavaju status Brčko distrikta BiH.
Sastanku je prisustvovao i drugi član predsjedništva, Željko Komšić, koji je na društvenim mrežama objavio da je vođen "zanimljiv i konstruktivan razgovor", te da situacija u Bosni i Hercegovini može imati uticaj na konačnu odluku o statusu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Sastanku je prisustvovala i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, čiji stranački šef Milorad Dodik predvodi napade na ustavni poredak BiH.
Početkom marta, supervizor za Brčko, pri Uredu visokog predstavnika u BiH, upozorio je da bi prijetnje Ustavu i institucijama Bosne i Hercegovine mogle dovesti do preispitivanja Konačne odluke Arbitražnog tribunala za Brčko, koje je u martu 1999. godine proglašeno autonomnim distriktom pod suverenitetom BiH.
Naveo je da bi prijetnje zvaničnika iz RS-a protiv ustavnog poretka BiH mogle imati posljedice.
Napadi na ustavni poredak BiH
Narodna skupština Republike Srpske je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području ovog entiteta.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, ali je Dodik najavio da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci suda.
Usvojeni zakoni su naišli na osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti "u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta".
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da "vrate" na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete.
