Ove subote, u okviru regionalne subotnje teme, pričamo o komunikaciji među mladima. Zašto samo društvene mreže, a ne i direktan kontakt i razgovor - pitanje je od kojeg smo krenuli u istraživanju današnjeg načina interakcije mladih.
Komuniciranje djece i mladih preko društvenih mreža je rezultat tehnološkog napretka, koji se ne može zaustaviti, kažu dječji psiholozi. Međutim, osim što postoji opasnost da virtualno komuniciranje zamijeni ono u stvarnom svijetu, još je ozbiljniji problem u tome da djeca i mladi, koji komuniciraju pretežno preko društvenih mreža, mnogo teže usvajaju empatiju prema drugim ljudima. Detalje donosi Enis Zebić u tekstu "Virtualna komunikacija - mač sa dvije oštrice".
Razvoj novih tehnologija promijenio je navike, ponašanje, pa čak i način komuniciranja. Zarobljenici novih načina komunikacije i društvenih mreža su prije svega mladi, svuda u svijetu, pa i u BiH. Mladi i djeca sve više se okreću online komuniciranju i online svijetu - navode sugovornici Aide Đugum u priči "Online mediji postali preokupacije mladog čovjeka".
Tinejdžeri danas svoj život ne mogu zamisliti bez modernih tehnologija, naročito bez mobilnog telefona, Facebooka i druženja, ali samo na društvenim mrežama. I dok stručnjaci upozoravaju da ovakav način komunikacije može dovesti do zavisnosti, veće je pitanje može li se nedovoljna komunikacija uživo adekvatno nadoknaditi virtualnim svijetom, te da li postoji rizik da buduće generacije izrastu u nesigurne i introvertne ljude. Pojedinosti ima Lela Šćepanović u tekstu "Rizik od slabljenja komunikacijskih sposobnosti".
I na Kosovu, isto stanje. Mladi ljudi sjede jedni pored drugih i, umjesto da razgovaraju, dopisuju se preko Facebooka, Instagrama, WhatAppa i čega sve ne. Pročitajte priču Amre Zejneli "Mladi Kosova i online sfera: Osiromašenje kulture komuniciranja".
Mi se ne odvajamo od telefona, nekad i po 24 sata, kazali su srednjoškolci u Beogradu našem reporteru Zoranu Glavonjiću u tekstu "Mladi na telefonima: Sami zajedno".