Razvoj novih tehnologija promijenio je navike, ponašanje, pa čak i način komuniciranja. Zarobljenici novih načina komunikacije i društvenih mreža su prije svega mladi, svuda u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Mladi i djeca sve više se okreću online komuniciranju i online svijetu. Kako će to utjecati na razvoj mladih, njihovo obrazovanje i na koncu, na međusobne odnose?
Genaracija Y, kako nazivaju one koji odrastaju u eri Inetrneta, često su zarobljenici novih načina komuniciranja, onog putem društvenih mreža. Mlade generacije sate provode ispred kompjutera, a i u slučaju da im roditelji ograničavaju vrijeme provedeno u online komunikaciji - Facebook koristi većina osnovaca u Sarajevu.
Mirsada Jaganjac, pedagoginja u Osnovnoj školi "Isak Samokovlija" u Sarajevu kaže da korištenje društvenih mreža osiromašuje komunikaciju.
"Mi se susrećemo sa tim da već prvačići imaju mobitel i nose ga u školu. Mnogo je djece na Facebooku. Poruke dobijate preko bilo kog tog medija, gdje se skraćuju riječi. Zahvaljujući tome, imaju svoj jezik, koji mi ne razumijemo. Moramo to pratiti da bi smo i mi odrasli razumjeli poruku. Mislim da je i to uzrok što djeca imaju manje empatičan stav jedni prema drugima, da češće reaguju neprimjereno zato što nemaju mogućnosti komuniciranja i razvoja socijalnih vještina", ističe Jaganjac.
Nove internetske generacije svoje osjećaje izražavaju, ne riječima, već pomoću sličica – takozvanim smajlicima. Da li je to tačno, pitani
Profesor jezika naroda BiH, Namir Ibrahimović, i nastavnik u sarajevskoj Osnovnoj školi "Safvet beg Bašagić", smatra da je važniji sadržaj nego forma komunikacije, pa s toga ne vidi ništa loše u korištenju emotikona.
"Ne vidim da je to u nekoj mjeri toliko strašno. Čini mi se da je korištenje stikera ili emotikona više izraz nemoći da se riječima objasni šta neko misli, osjeća ili želi, bilo kome, pa se zapravo skriju iza nekih zabavnih i kreativnih stvari", navodi Ibrahimović.
Iako mladi smatraju da je lakše emocije jednostavnije podijeliti putem društvenih mreža ili porukama i u virtualnom svijetu izraziti svoje mišljenje i osjećaje, ipak mladi u Sarajevu, barem oni anketirani, odlučuju se na tradicionalni način - licem u lice.
Pozitivan uticaj medija i dostupnost koju osiguravaju društvene mreže, je neosporan, no, to ima i drugu stranu medalje.
"Mediji su postali preokupacije mladog čovjeka. On je za njih daleko više vezan, nego za neke druge oblike djelatnosti koje postoje, pa čak i za knjigu, koja je potrebna u toku učenja. Manje se tome posvećuje, misle da se može medijskim putem to postići. Mediji su omogućili da se i mnoge stvari, kao što je Facebook plasiraju, koje nisu apsolutno primjerene svojim djelovanjem i svojim načinom prikazivanja onoga što odstupa od moralnih principa, od principa koji bi mogli da smetaju razvoju mladog čovjeka", navodi Ismet Dizdarević, socijalni psiholog.
Negativnih uticaja korištenje medija, svjesni su i mladi ljudi.
