Sve popularnija komunikacija putem Facebooka i SMS poruka utiče i na razvoj vokabulara kod mladih. Ovaj način komunikcije ponekad čini brza i kratka komunikaciju, a to podrazumeva upotrebu skraćenica ili čak i upotrebu stranih reči.
Mladi sa kojima smo razgovarali smatraju da je oblik komunikacije koji se odvija putem socijalnih mreža u potpunosti drugačiji od standardnog jezika, što im, priznaju, nanosi i velike štete.
Skraćenice ’flm’ (faleminderit, u prevodu sa albanskog – hvala), ’sps’ (ska per se – nema na čemu), ili prevrtanje slova, kao što je ’po’ (da), u ’op’, upotreba engleskih skraćenica – ’thnx’, ’brb’ (be right back), te mešanje albanskog i engleskog, ’like e ki’ (sviđa mi se) i slično, deo su svakodnevne komunikacije mladih putem novih tehnologija. Oslovljavanje imenom se sve manje nekome obraća, jer je to zamenjeno sa ’njeri’ (čoveče).
Bljerton Ademi, učenik srednje škole, kaže da jezik komunikacije među mladima na društvenim mrežama u velikoj meri uključuje strane termine, a ti izrazi polako postaju i deo svakodnevne komunikacije i van virtualnosti.
"Jezik na društvenim mrežama se uglavnom meša sa drugim jezicima, kao što je engleski. Upotrebljavaju se žargoni. A to sada mladi koriste i u svakodnevnom govoru. Možda je to loše za naš jezik, ali, to svakodnevno radimo. Na primer „hi ili hello“...sve to potiče od engleskog jezika. ’like’, ’comment’, to su engleske reči a koje svakdonevno koristimo u govoru", kaže Ademi.
Sead Vuniqi smatra da jezik koji se koristi na internetu više pripada ’uličnom rečniku’.
"Nažalost, taj jezik koji se koristi na društvenim mrežama, postaje i jezik svakodnevne komunikacije van interneta, u krugu porodice", kaže on.
Kristina Đokaj takođe smatra da se upotreba stranih reči u svakodnevnom razgovoru na internetu polako prenosi i na dnevne razgovore van interneta, što dosta šteti obrazovanim institucijama.
"Izrazi koji se koriste na društvenim mrežama, sada se koriste i u svakodnevnom govoru. Ovo jako loše utiče na jezik. Trebamo govoriti čist albanski jezik. Ionako se knjiženi jezik dosta razlikuje od standardnog, a sada još koristimo i strane reči. Ne koristimo reč ’faleminderit’ što znači hvala, već samo ’flm’. To su te skraćenice zbog kojih se desi da možemo i pasti na ispit", kaže ona.
I Visar Krasnići smatra da jezik koji se koristi na društvenim mrežama je isti onaj jezik koji se koristi i u svakodnevnom govoru. To je i ogledalo jezične kulture mladih.
"Na jedan način, jezik na društvenim mrežama odražava našu kulturu. To je jezik sa ulica, iz kafića, koji jedan dobar deo ljudi ih smatra uličnim ’slengom’, ili ih prenese u standardni jezik. Ako pratimo ljude kako pričaju putem interneta i kako pričaju u kafiću, onda je to jedan te isti razgovor ili jezik", kaže Krasnići.
Bekim Morina iznosi još jednu činjenicu, a ona je da starije generacije ponekad nisu u mogućnosti da razumu o čemu mladi govore.
"Albanski jezik je dosta promenjen. Koriste se nove i strane reči koje stariji ljudi ne razumeju. Jezik mora da ima svoju originalnost", navodi Morina on.
Bejtush Blakćori, inače trgovac u šezdesetim godinama, smatra da je velika šteta to što jedan narod ne zna da ispravno govori i piše svoj maternji jezik.
"Čine se velike greške. Kada čovek ne zna svoj jezik, to je velika nesreća, jer kultura jednog naroda zavisi od maternjeg jezika. Onaj narod koji izgubi svoj jezik, gubi i svoj identitet", poručio je Bejtush Blakćori.
