Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić odbio je poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da dođe u Banjaluku i da razgovaraju o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodik je uputio poziv za razgovor Nikšiću i predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine Lidiji Bradari dan nakon presude Suda Bosne i Hercegovine koji je izrekao prvostepenu presudu Miloradu Dodiki kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić oslobođen je krivice. Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
"Moram istaći kako nisam spreman učestvovati ni u kakvim pregovorima niti dogovarati bilo koji oblik dalje političke saradnje sa institucijama Republike Srpske, sve dok ne budu obustavljeni i poništeni svi oblici neustavnog, antidejtonskog i antidržavnog djelovanja", naveo je Nikšić u postu na društvenoj mreži Facebook.
"To podrazumijeva opoziv i poništenje svih neustavnih akata koje je predložila Vlada, a usvojila ili će tek usvojiti Narodna skupština Republike Srpske ili drugi organi i tijela ovog entiteta kojim se osporavaju nadležnosti i autoritet državnih organa i institucija, kao i institucija definisanih Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini", dodao je Nikšić.
On je naveo i da "sve dok vlasti entiteta Republike Srpske nastave kršiti Ustav i zakone Bosne i Hercegovine, kao i odredbu da entiteti mogu sklapati sporazume sa internacionalnim organizacijama i drugim državama isključivo uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prostora za pregovore o bilo kojoj vrsti političkih pitanja nema".
Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici u četvrtak, 27. februara, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
