Predsednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović kazao je u petak da još uvek nisu nađene 2.322 osobe srpske nacionalnosti nestale tokom ratova 1990-ih i dodao da je "ljut na međunarodne organizacije" koje se "ne trude da reše to pitanje".
Po njegovim rečima, više od 9.500 ljudi sa prostora bivše Jugoslavije još se vodi kao nestalo, iako su prošle decenije od ratnih sukoba i raspada države.
"Zagreb i Priština ne žele da sarađuju ni da postupaju u skladu sa državnim sporazumima", tvrdi Odalović.
"Mi nećemo stati ni odustati", kazao je Odalović na konferenciji povodom Međunarodnog dana nestalih.
Zamenik predsednice Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora Jugoslavije Duško Čelić kritikovao je državne organe što još nije donet zakon o nestalima.
"Srbija je jedina zemlja u regionu koja je bila pogođena ratovima devedesetih, a nije donela Zakon o nestalim licima", kazao je Čelić.
Pomoćnica u Komesarijatu za migracije i izbeglice Bojana Ćirić rekla je da će zaposleni u toj ustanovi učiniti sve šta je u njihovoj moći kako bi porodice nestalih dočekale dan kada će moći dostojanstveno da sahrane svoje najmilije.
"Komesarijat za izbeglice upućuje apel svima koji su uključeni u proces traženja nestalih da se maksimalno angažuju kako bi porodice mogle da nađu svoj mir i dobiju odgovore", kazala je Ćirić.
Vlade zemalja regiona međusobno se optužuju da ne rade dovoljno na pronalaženju nestalih i da nisu spremne za saradnju.
Tokom ratova devedesetih u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) nestalo je više od 35.000 osoba, podaci su Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
Prema poslednjim javno objavljenim podacima Komiteta iz 2024. godine, sudbina gotovo 10.000 osoba nestalih nije utvrđena.
Ocenjuju da je to posledica sporog procesa ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka, ali i nespremnosti vlasti zemalja regiona da otvore vojne i civilne arhive.
