Povjerenica Evropske Unije (EU) za unutrašnje poslove Ylva Johansson izrazila je zabrinutost zbog odluke Mađarske da olakša ulazak u zemlju ruskim i bjeloruskim državljanima, i zatražila je od Budimpešte pojašnjenje tog poteza.
Početkom prošlog mjeseca, nakon što je Mađarska preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, Budimpešta je objavila detalje takozvane nacionalne kartice, novog viznog sistema za građane osam zemalja, uključujući Rusiju i Bjelorusiju.
Time im se omogućava ulazak u Mađarsku bez sigurnosnih provjera ili druga ograničenja.
Budimpešta je rekla da će mnogi biti zaposleni u izgradnji nuklearne elektrane koja je ugovorena s ruskim Rosatom-om, ali je taj potez izazvao kritike da bi mogao otvoriti vrata špijunima i saboterima.
U otvorenom pismu upućenom mađarskom ministru unutrašnjih poslova Šandoru Pinteru, objavljenom kasno 1. avgusta, Johansson je navela da Rusija predstavlja bezbjednosnu prijetnju za EU, i ukazala na potrebu "više, a ne manje budnosti".
Iako pravila o izdavanju radnih dozvola ostaju stvar svake zemlje članice EU, olakšice za boravišnu i radnu dozvolu za državljane Rusije i Bjelorusije mogle bi dovesti do de facto zaobilaženja ograničenja koja je EU uvela, smatra Johansson.
"Omogućavanje lakog pristupa EU potencijalnim ruskim špijunima i saboterima ugrozilo bi sigurnost svih nas. Ako [mađarska] šema lakog pristupa predstavlja rizik, mi ćemo djelovati", navela je evropska povjerenica.
Upozoravajući da je "potrebno više, a ne manje budnosti", Johansson je od Budimpešte zatražila pojašnjenje najkasnije do 19.avgusta.
Njeno pismo stiglo je nakon sličnog upozorenja Manfreda Webera, čelnika Evropske narodne partije (EPP), najvećeg političkog bloka u Evropskom parlamentu.
Weber je u pismu predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu rekao da je mađarski potez izazvao "ozbiljnu zabrinutost za nacionalnu sigurnost".
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je zadržao prijateljske odnose s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom uprkos ruskoj agresiji a Ukrajinu, oštro je kritikovan nakon što je otputovao u Moskvu da se sastane s ruskim liderom ubrzo nakon što je preuzeo predsjedavanje EU.
Orban je rekao da su ta posjeta i kasnije putovanje u Kinu bili dio mirovne misije, ali su čelnici EU stavili do znanja da ih on ne predstavlja na svojim putovanjima.
Mnoge zemlje su od tada odbile da pošalju svoje ministre na sastanke održane u Mađarskoj, zbog čega su oni ponovo zakazani u Briselu.
