Mislimo da sve ono što je u proceduri, odnosno što je u materijalima Vijeća ministara BiH da će biti razmatrano na jednoj od narednih sjednica.
Kazala je to Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), na pitanje Radija Slobodna Evropa kad će BiH ratificirati Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama između zemalja Zapadnog Balkana.
Krišto je nakon sjednice 15. marta kazala da vlasti u BiH “vode računa da potpišemo sporazume i osiguramo da budu ratificirani, ali svakako vodeći računa da ti sporazumi ne utječu na sigurnost u smislu kretanja, uz poštovanje aktuelnog političkog trenutka”.
Predsjedavateljica Vijeća ministara BiH je dodala da su se sastajali sa zastupnicima iz određenih zemalja s kojima je BiH sklapala sporazume, te da su im rekli da će “konkretno provjeriti šta i kako i zbog čega nešto eventualno nije došlo”.
Dodik protiv sporazuma
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija potpisale su 3. novembra 2022. godine tri sporazuma - o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Da bi primjena počela neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratificiraju parlamenti u svakoj od država. Tri mjeseca nakon što je šest zemalja potpisalo Sporazum, a Kosovo ga je 23. februara ratificiralo u Skupštini, u Bosni i Hercegovini Nacrt sporazuma još nije ni razmatran.
Cijeli proces koji bi omogućio građanima BiH i Kosova da putuju bez viza, u pitanje je doveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
On je 28. februara izjavio kako ministri iz tog bh. entiteta u Vijeću ministara BiH neće glasati za sporazum, iako je bivši predsjedavajući Zoran Tegeltija, koji je kadar Dodikove stranke i koji je u novom sazivu zamjenik predsjedavateljice i ministar financija, potpisao taj sporazum u novembru prošle godine.
Iz Delegacije Evropske unije u BiH su ranije kazali za RSE da bi sporazumi potpisani u okviru Berlinskog trebali pomoći u poboljšanju i ubrzanju regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu “što je jedan od ključnih elemenata u procesu EU integracija”.
Vlasti u BiH su pozvali da ih što prije ratificiraju.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, za RSE za RSe je ranije kazao da je "dokument u proceduri", ali da će on ponovo biti predložen "onog trena kad za njega bude politička saglasnost", kao i da ne može da shvati zašto nema političke saglasnosti oko toga jer nije sporan nijednoj drugoj državi, uključujući i Srbiju.
Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regiji koja ne priznaje nezavisnost Kosova. Za putovanje građana Kosova u BiH potrebna je viza koja se "izdaje samo u izuzetnim slučajevima" uz potpis ministra vanjskih poslova BiH. Zahtjevi za bh. vize mogu se podnijeti u Skoplju, Podgorici i Beogradu.
Građani Kosova, prema uputstvu koje je usvojilo Vijeće ministara BiH 2012. godine ne mogu turistički putovati i boraviti u BiH.
Prema tom uputstvu građanin Kosova, uz zahtjev za bh. vizu, treba da priloži pozivno pismo ovjereno od Službe za poslove sa strancima BiH ili kopiju sudskog ili drugog službenog poziva kojim se poziva na odazivanje u pravnom postupku koji se vodi u BiH ili potvrdu o primitku na obrazovanje ili obuku.
Prema postojećem uputstvu, viza se ne unosi u pasoš Kosova, već se izdaje na posebnom papiru (obrascu), na način da se stiker vize s podacima o putniku zalijepi na obrazac.
Usvojen nacrt budžeta, planirano povećanje plaća
Vijeće ministara BiH je na sjednici 15. marta usvojilo Nacrt budžeta institucija BiH i odluke o povećanju primanja uposlenima u državnim institucijama.
Budžet državnih institucija će u 2023. iznositi oko 680 miliona eura, što je povećanje za 20 posto u odnosu na onaj iz 2022. godine.
Budžetom je predviđeno povećanje osnovice plaće državnih uposlenika s 277 na 310 eura u narednih devet mjeseci te uvećanje regresa za godišnji odmor sa 155 na 233 eura.
Budžet mora potvrditi i Parlamentarna skupština BiH, gdje zastupnici mogu uložiti amandmane. Prijedlogom bi se povećale i plaće državnim zastupnicima, koje u prosjeku iznose oko više od 3.000 eura, za oko 350 eura.
Ako se prije usvajanja budžeta ne promijeni zakon o plaćama, ovo bi bilo drugo povećanje plaća zastupnika, nakon što im je u julu prošle godine povećana za oko 250 eura.
Ukupna primanja parlamentaraca iznose između 3.000 i 4.000 eura.
Usporedbe radi, s novom osnovicom od 311 eura, osnovna plaća higijeničarki bit će 374 eura, jer njihov koeficijent iznosi 1,2. U odnosu na sadašnju plaću bit će veća za 40 eura.
Koeficijent ministara iznosi 8,5 pa će osnovna plaća ministra s novom osnovicom iznositi 2.650 eura i bit će veća za 287 eura.
Najveće povećanje plaće imat će tri člana Predsjedništva BiH čiji koeficijent plaće iznosi 10. Njihova osnovna plaća povećat će se s 2.778 eura na 3.115 eura i bit će veća za 337 eura.
Riječ je o osnovnim neto plaćama, nakon što se odbiju porezi i doprinosi, bez naknada za topli obrok, putne troškove, odvojeni život, regres i ostale naknade.
