Kazahstanski predsjednik Qasym-Zhomart Toqaev složio se s predsjedničkom komisijom za pomilovanje da odbije zahtjev za pomilovanje koji je podnio Karim Masimov, nekada moćni političar koji je dva puta bio premijer, a sada služi 18 godina zatvora pod optužbom za veleizdaju i pokušaj preuzimanja vlasti tokom nemira 2022.
Sajt Informburo.kz objavio je 23. jula da je dobio saopštenje iz predsjedničke administracije da je konačna odluka Toqaeva dostavljena Masimovu.
Masimov je u martu zvanično zamolio Toqaeva za pomilovanje.
Prošlog mjeseca, predsjednička komisija za pomilovanje saopštila je da je odlučila da odbije Masimovljev zahtjev i preporučila Toqaevu da ga ne pomiluje.
Zvaničnici su tada rekli da se, uprkos žalbi, Masimov i dalje suočava sa optužbama za primanje mita i pranje novca, koje su tada bile pod istragom.
Masimov, bliski saveznik bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva, zatvoren je u aprilu 2023. zbog svoje uloge u smrtonosnim događajima koji su uslijedili nakon neviđenih antivladinih protesta u bivšoj sovjetskoj republici u januaru 2022.
Nemiri su počeli u jugozapadnom gradu Zhanaozenu zbog iznenadnog poskupljenja goriva. Ali demonstracije, praćene bijesom zbog korupcije, političke stagnacije i široko rasprostranjene nepravde, brzo su narasli.
Čini se da je veliki dio bijesa demonstranata bio usmjeren na Nazarbaeva, koji je vladao Kazahstanom od 1989. do marta 2019., kada je predao vlast Toqaevu.
Proteste je nasilno rastjeralo policijsko i vojno osoblje, uključujući trupe Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti predvođene Rusijom, koje je Toqaev pozvao u zemlju, tvrdeći da je "20.000 ekstremista koji su bili obučeni u terorističkim kampovima u inostranstvu" napalo Almati.
Vlasti nisu pružile nikakve dokaze koji podržavaju Toqaevovu tvrdnju o stranim teroristima.
Masimov je bio šef kazahstanskog komiteta za nacionalnu sigurnost kada su se protesti održavali.
Uz izvještavanje Infoburo.kz
