Pogubljenja u Iranu su 2023. dostigla osmogodišnji maksimum, prema novom izvještaju Amnesty Internationala.
Prošle godine su u Iranu izvršena 853 pogubljenja, uz najmanje 481 pogubljenje zbog osude za narkotike, navodi se u izvještaju ove organizacije objavljenom 4. aprila.
"Smrtna kazna je odvratna u svim okolnostima, ali masovno je primjenjivati za krivična djela povezana s drogom nakon krajnje nepravednih suđenja pred Revolucionarnim sudom je groteskna zloupotreba moći", rekla je Diana Eltahawy, zamjenica regionalnog direktora Amnestya za Bliski istok i sjevernu Afriku.
"Smrtonosna politika Islamske republike protiv narkotika doprinosi ciklusu siromaštva i sistemske nepravde i daljem jačanju diskriminacije marginaliziranih zajednica, posebno potlačene iranske [baluške] manjine", dodala je Eltahawy.
Izvještaj Amnestya takođe optužuje vladu da koristi smrtnu kaznu kao oružje protiv demonstranata disidenata i pripadnika potlačenih etničkih manjina i poziva na "snažan globalni odgovor" i pritisak na Teheran da provede moratorij na smrtnu kaznu.
Nakon što je talas protesta zahvatio Iran u drugoj polovini 2022. godine, piše Amnesty, "iranske vlasti su takođe intenzivirale upotrebu smrtne kazne kao oružja za suzbijanje neslaganja."
Broj pogubljenja u Iranu 2023. godine bio je najveći od 2015. godine i 172 posto veći nego 2021. godine, kada je Ebrahim Raisi postao predsjednik, a Gholamhossein Ejei postavljen na čelo pravosuđa, navodi Amnesty u izvještaju.
Iranska vlada ne objavljuje zvanične statistike o broju pogubljenja, a Amnesty je radio s iranskim grupama za ljudska prava na dokumentovanju slučajeva, koristeći otvorene izvore kao što su državni mediji i organizacije za ljudska prava.
Najmanje 95 pogubljenja prijavljeno je u 2024. do 20. marta, saopštila je grupa za ljudska prava, dodajući da vjeruje da je stvarni broj pogubljenja u Iranu veći.
