Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaju o 12 zakona koji su potrebni za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava (IBAR), što je važan korak u procesu evropskih integracija.
Članice Evropske unije trebalo bi polovinom juna da odluče da li će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR.
Ukoliko bude pozitivan, Crna Gora će dobiti završna mjerila za pristupanje Evropskoj uniji. Njihovim ispunjenjem moguće je zatvaranje, uz ostale i poglavlja 23 i 24 iz oblasti vladavine prava, što je ujedno i kraj pregovaračkog procesa.
Zakoni čije je usvajanje preduslov za dobijanje IBAR-a su iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforme tužilaštva i sudstva, kao i medijskih zakona.
Partije vladajuće većine i opozicije saopštile su da će podržati sve ove zakone a glasanje se očekuje u četvrtak i petak 6. i 7. juna.
Vlada je prethodno saopštila da su sve izmjene zakona koji su na dnevnom redu dobile zeleno svijetlo od Evropske unije.
Tokom sjednice parlamenta premijer Milojko Spajić je upozorio poslanike da svako amandmansko djelovanje na predložene zakone mora da biti odobreno od Evropske unije.
"Molim vas da, ukoliko dođe do amandmanskog djelovanja o tome obavijestite Vladu, kako bi blagovremeno preuzeli neophodne korake i o tome obavijestili institucije Evropske unije", naveo je u pismu premijer Spajić.
Dio poslanika je to shvatio praktično kao zabranu prava na amandmansko djelovanje.
"Ako hoćemo da suspendujemo Ustav i poslovnik, onda recite da je to namjera", rekao je poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
Među aktima je i set izmjena medijskih zakona.
Predložene izmjene bile su povod za reagovanje Međunarodne i Evropske federacije novinara.
Te asocijacije su sa crnogorskim Sindikatom medija uputile pismo poslanicima navodeći da su zabrinuti zbog izmjena Zakona o javnom servisu koje su, kako su naveli, predložene u posljednjem trenutku.
U apelu su pozvali vlast da izmijene tekst zakona kako bi se omogućila profesionalizacija menadžmenta Javnog servisa i garantovalo normalno funkcionisanje medijskog sektora.
Naime, prema Vladinom predlogu, kriterijum za izbor direktora Javnog servisa je smanjen sa deset na pet godina potrebnog iskustva, nacionalnom emiteru se dozvoljava da u udarnom terminu emituje reklame i mijenja se broj i način izbora članova Savjeta.
Poslanici su iskoristili raspravu da saopšte očekivanja od dobijanja IBAR-a ali i da razmjene optužbe zbog dosadašnjih opstrukcija u usvajanju evropskih standarda.
Stranke parlamentarne većine optužile su opoziciju, a posebno DPS koja je izgubila vlast 2020. da je tokom njene trodecenijske vladavine ukorijenjena visoka korupcija i organizovani kriminal.
U tom kontekstu je poslanik proruskog Demokratskog fronta Vladislav Bojović rekao da je obaveza državnih institucija da procesuiraju sve državne funkcionere koji su učestvovali u korupciji.
"Mi smo postavili uslov Vladi da se procesuiraju svi koji su kao ministri učestvovali u pljački ove države, ali i da se smijene ministri ove Vlade za koje se sumnja da su u sprezi sa organizovanim kriminalom i akteri visoke korupcije", kazao je Bojović.
Na drugoj strani iz opozicionog DPS-a su ocijenili da će Crna Gora dobiti IBAR prije svega zbog politike proširenja EU, a ne zbog realnih zasluga aktuelne vlasti .
Poslanica Sonja Milatović je konstatovala da se usvajanjem ovih zakona želi zamaskirati sve loše u Crnoj Gori.
"A loše je što imamo nefunkcionalnu vlast, parlamentarna većina se raspala, a to ima tragične posljedice po sistem kojim rukovode. Državna preduzeća su pretvorili u gubitaše, događa se politički progon neistomišljenika i narušavaju se dobrosusjedski odnosi", rekla je ona.
Dio poslaničkih kritika se odnosio na usvajanje ovako velikog broja zakona po hitnom postupku i bez adekvatne analize dok je dio poslanika ukazao na neusklađenost nekih odredbi IBAR zakona sa crnogorskim propisima.
Crna Gora je 2010. postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a pregovore sa EU je zvanično otpočela u junu 2012. godine.
Do sada je privremeno zatvorila tri poglavlja, od kojih posljednje u 2017.
Posljednje poglavlje otvoreno je 2020. Iste je godine država prihvatila novu metodologiju pregovora, po kojoj se nijedno poglavlje ne može privremeno zatvoriti, dok se ne dobije IBAR.
