Premijer Milojko Spajić predstavio je zvaničnicima evropskih institucija 3. juna u Briselu napredak Crne Gora u vladavini prava.
Posjeta Spajića dio je napora za dobijanju pozitivnog Izvještaja o realizaciji privremenih mjerila u poglavljima koja se tiču vladavine prava (IBAR) za Crnu Goru.
"Danas smo ponosno prezentovali sjajne rezultate postignute u proteklih šest mjeseci. Prošli put smo obećali da će Vlada ispuniti svaki zadatak za IBAR, i to smo i uradili!" napisao je crnogorski premijer na mreži X nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.
IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) je ocjena koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda sloboda i bezbjednost.
Nakon pozitivne ocjene IBAR, država dobija završna mjerila Evropske komisije. Njihovim ispunjenjem moguće je, uz zatvaranje ostalih, da se zatvore i poglavlja 23 i 24, što ujedno predstavlja i kraj pregovora.
Sada je ključno pravovremeno usvajanje zakona koji se odnose na proces dobijanja IBAR poručio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
Spajić je pojasnio da što se tiče IBAR-a, Evropska komisija 7. juna 'predaje palicu' Evropskom savjetu, gdje predsjedava Mišel:
"On je rekao da će dati apsolutnu podršku Crnoj Gori na putu dobijanja IBAR-a. 7. juna je prva COELA (radna grupa Savjeta EU).Nadamo se da ćemo već tu dobiti neke pozitivne signale. Zadnja bi trebalo da bude 13- 14. juna otprilike".
Kako je rekao premijer u tom periodu zemlje članice odlučiti da li će podržati Crnu Goru da dobije IBAR do kraja juna.
Zakoni koje je Spajić prezentovao evropskim sagovornicima su 29. maja utvrđeni na Vladi i upućeni na usvajanje Skupštini Crne Gore.
Preduslov su za dobijanje završnih mjerila za poglavlja iz oblasti vladavine prava i ulazak u finalnu fazu pregovora.
Crna Gora treba da usvoji sistemske zakone u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
To uključuje usvajanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu.
Treba da usvoji i set medijskih zakona - Zakona o medijima, Zakona o javnom medijskom servisu RTCG i Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
Sjednica Skupštine na kojoj se očekuje rasprava o ovim zakonima zakazana je za utorak 4. jun.
Koliko još Crna Gora ima do članstva u EU?
Kako je dio ministra imao sugestije za određene promjene, na zakonima koje je Vlada usvojila dogovoreno je da se one pošalju Evropskoj komisiji na odobravanje.
Ako promjene dobiju"zeleno svijetlo" Brisela, one bi se u formi amandmana inkorporirale u zakone tokom skupštinske procedure.
Najviše primjedbi je bilo na medijske zakone u dijelu koji se tiče smanjivanja sa deset na pet godina radnog iskustva za direktora Javnog servisa, zatim da se RTCG-u omogući emitovanje reklama u "prajm tajmu", broja i načina izbora članova savjeta…
Evropska komisija marljivo radi na pružanju podrške Crnoj Gori, rečeno je 27. marta Radiju Slobodna Evropa u Delegaciji EU u Podgorici.
Delegacija EU je tada podsjetila da su reforme koje Podgorica treba da ispuni za dobijanje IBAR-a "detaljno predstavljeni" u godišnjem izvještaju Evrpske komisije o Crnoj Gori za 2023.
Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a zatvorila 3 poglavlja.
