Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog namjere parlamentarne većine da u parlamentu izglasa rezoluciju o Jasenovcu.
Donošenje rezolucije o Jasenovcu najavile su prosrpske partije, nakon što je premijer Milojko Spajić potvrdio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, čemu se te stranke protive.
"Mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici, zločin kakav se desio u Jasenovcu takođe treba da podrži ovaj parlament", rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 9. maja.
I hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman doveo je dvije rezolucije u vezu.
"Vjerovato hoće defokusirati Srebrenicu i politizovati sa Jasenovcem i manipulisati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijateta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja", kazao je on novinarima u Šibeniku 15. maja.
Potvrdio je da je Crnoj Gori upućena protestna nota.
Hrvatski šef diplomatije je kazao da u razgovoru sa crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem nije mogao dobiti garancije da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena.
"Istakli smo naša očekivanja da Crna Gora i njene institucije, prije svega parlament, odustanu od toga poteza, jer sve to može negativno reflektovati na naše bilateralne odnose".
Ivanović je, prema izjavi koju je Ministarstvo vanjskih poslova dostavilo Radiju Slobodna Evropa, hrvatskom ministru rekao da ne može uticati na odluke u parlamentu ali da Crna Gora ne dovodi u vezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda, pošto hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.
Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tokom Drugog svjetskog rata prema zvaničnim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16 .000 Roma i preko 13.000 Jevreja.
Zbog Srebrenice, rezolucija o Jasenovcu
U Srebrenici je jula 1995., kada je Vojska Republike Srpske zauzela tu enklavu, ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, što je Međunarodni sud pravde u Hagu kvalifikovao kao genocid za koji je osuđeno više od 50 osoba.
Generalna skupština UN trebalo bi 23. maja da glasa o prijedlogu rezolucije da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Zbog protivljenja prosrpskih i proruskih partija parlamentarne većine, koje tvrde da se njome Srbi označavaju kao "genocidan narod", crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova je 13. maja uputilo dva amandmana na tekst rezolucije.
U prvom se navodi da je krivica za genocid individualna, te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici, a drugi se tiče nepovredivosti Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.
U rezoluciji se, inače, ne pominje nijedan narod, niti država.
Inicijativa o rezoluciji o Jasenovcu, koju je inicirao Mandić, dolazi mjesec dana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio da se rezolucijom o Srebrenici "otvara Pandorina kutija".
"Pa svake godine će da imaju samo predloge rezolucije o genocidu počinjenih nad našim narodom, nad sovjetskim narodom i tako dalje. Pa kako ćete da objasnite da nije genocid", rekao je Vučić.
Mandić je politički blizak Vučiću. Njih dvojica negiraju da se u Srebrenici dogodio genocid.
Grlić Radman: Nijedno riješeno bilateralno pitanje
Govoreći o odnosima sa Crnom Gorom, hrvatski ministar je kazao da u posljednjih tri decenije nije riješeno nijedno otvoreno pitanje između dvije države.
Među neriješenim pitanjima su razgraničenje između dvije države i vlasništva nad školskim vojnim brodom Jadran.
RSE je septembra prošle godine objavila da se komisija o razgraničenju na poluostrvu Prevlaka nije sastala osam godina.
I vlasništvo nad školskim brodom "Jadran" je predmet spora dvije države koji traje još od vremena raspada bivše Jugoslavije, a čije se rješenje još ne nazire. Obje države smatraju da je brod njihovo vlasništvo.
Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske uputilo je avgusta prošle godine protestnu notu Crnoj Gori zbog obilježavanja 90 godina broda "Jadran".
A protestnu notu uputila je i u oktobru prošle godine zbog kampanje "Ponosni na svoje srpsko", organizovane uoči popisa stanovništva u Crnoj Gori.
Na bilbordima koji promovišu srpski identitet u Crnoj Gori prikazani su hrvatski velikani i poznate ličnosti iz hrvatske istorije.
"Apsolutno je neprihvatljiv pokušaj posezanja i pripisivanja srpskoj kulturi kulturne i istorijske baštine Republike Hrvatske i hrvatskog naroda", navodi se u noti.
Postavljanje spornih bilborda organizovao je prosrpski portal IN4S.
Riječ je o portalu kojeg je State Department označio kao dio mreže ruskog propagandnog sistema.
