Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, Hrvatski narodni sabor (HNS) će “pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”.
Ovo je jedan od sedam zaključaka koje je HNS usvojio u subotu, 19. februara u Mostaru.
Na novinarsko pitanje da pojasni što to konkretno znači, predsjednik HNS-a Dragan Čović je na konferenciji za novinare kazao kako je “tekst zaključka dovoljno jasan, te da nema potrebe za daljnjim tumačenjem”.
“Ne treba ni jedno pojašnjenje o pročitanim zaključcima, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni, odnosno jasni. Da li će netko željeti iz jedne rečenice, jednog od sedam zaključaka, izvlačiti neke zaključke, to ostavljam svakome na volju”, rekao je Čović.
U ostalim zaključcima se, između ostalog, navodi da “neće biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti za održavanje Opštih izbora 2022. Godine sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH”
“U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od tri konstitutivna naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje, kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH”, navodi se u zaključcima HNS-a.
Dodaje se da Centralna izborna komisija (CIK) “nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH”.
“Jednako naglašavamo da Središnje izborno povjerenstvo nije izabrano i imenovano sukladno odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio sukladno prethodnim točkama i unatoč tome u tim uvjetima budu raspisani i provedeni Opći izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava, te duhu i načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstavit će se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, ističe se u zaključcima.
Predsjednik HNS-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović pozvao je predstavnike bošnjačkih političkih i drugih stranaka na nastavak pregovora o izbornoj reformi, te najavio kako će se pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastaviti u Mostaru u utorak, 22. februara.
Inače, svi dosadašnji pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno, a najspornija pitanja su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljuska prava.
Jednu od njih ovaj sud je donio 22. decembra 2009. godine, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "ostalih" ne mogu kandidovati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH " i "Srbin iz entiteta Republika Srpska".
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presude Evropskog suda za ljudska prava može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje opštih izbora u BiH.
Novac za njihovo održavanje još nije osiguran, s obzirom da nije usvojen ovogodišnji budžet institucija BiH.
Opšti izbori trebali bi biti održani u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
