Više od 65 nevladinih organizacija zatražilo je smjenu ministra prostornog planiranja Slavena Radunovića zbog izjave da Crna Gora treba da razmisli ima li više štete ili koristi od toga što je Kotor pod zaštitom UNESCO-a.
Radunović je 24. jula rekao i bi se mogao organizovati referendum za građane Boke po tom pitanju.
Kotor, srednjovjekovni grad Boke Kotorske, od 1979. godine nosi status svjetske baštine zbog izuzetne kulturne i arhitektonske vrijednosti.
Ideju o referendumu kotorske vlasti su odbacile.
"Uradićemo šta treba. Biser će ostati biser", rekao je čelnik Kotora Vladimir Jokić.
Šta je motivisalo ministra na predlog za referendum?
Radunovićeva izjava uslijedila je nakon julskog sjedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, u Parizu, na kojem je ocijenjeno da je došlo do ozbiljnog pogoršanja očuvanosti prirodnog i kulturno-istorijskog područja tog grada.
Otvorena je i mogućnost da Kotor bude stavljen na Listu svjetske baštine u opasnosti.
Crnoj Gori je naložen moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području, koja obuhvata dijelove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
"Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u UNESCO-u ili nam je veća korist da možemo da gradimo. Ogromne štete su to", naveo je Radunović.
On je rekao da treba otvoriti javnu raspravu o statusu Kotora.
"I da se raspiše referendum za građane Boke da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u UNESCO-u".
Ugrožen status svjetske baštine?
Prema izvještaju UNESCO-a, istaknuto je da Crna Gora nije ispunila ključne preporuke koje su ponavljane godinama.
Problematične tačke uključuju nedostatak stručnjaka, nepostojanje Studije zaštitne zone, neusaglašene zakone i manjak transparentnosti u planiranju..
Zato UNESCO zahtijeva hitnu obustavu izdavanja građevinskih dozvola, izmjene zakona koji se tiču zaštite kulturnog nasljeđa, zabranu eksploatacije prirodnih resursa u zaštićenoj zoni...
Potrebna je i revizija planova urbanističkog razvoja kako bi bili usklađeni sa principima očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti, ojačavanje institucija, i uspostavljanje transparentnog upravljanja.
Rok za sprovođenje mjera ističe u februaru 2026. godine.
Iz Ministarstva kulture za RSE nije odgovoreno na upit za komentar na Radunovićevu inicijativu, kao ni kakve će biti posljedice ukoliko Crna Gora ne primijeni preporuke UNESCO-a.
'Ravni smo elementarnoj nepogodi'
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić odbacio je ideju o referendumu, naglasivši da je očuvanje kulturne baštine civilizacijska obaveza.
"Očuvanje izuzetnih univerzalnih vrijednosti ne može biti predmet referenduma. Ni Vlada, ni Opština, ni građani ne žele da se ispišu iz civilizacije", poručio je Jokić.
Bivša ministarka urbanizma Ana Novaković Đurović ocijenila je da izjava Radunovića o mogućem referendumu predstavlja opasnu namjeru Vlade da devastira Boku kotorsku i izbriše je sa mape svjetske baštine.
"Predlog je besmislen, krajnje neodgovoran i pokazuje elementarno nepoznavanje činjenica i međunarodnih standarda", riječi su Novaković Đurović.
I kotorski odbor Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića je poručio da se protivi ideji organizovanja bilo kakvog referenduma.
"Razvojna i infrastrukturna pitanja Kotora i Boke Kotorske su važna i zahtijevaju ozbiljan pristup, ali se rješenja moraju tražiti u okviru koji podrazumijeva očuvanje kulturne i istorijske baštine", rekli su iz Pokreta Evropa sad.
Arhitektica Biljana Gligorić je navela da će se Kotor potencijalno ubrzo naći na crvenoj listi UNESCO-a.
"Već je jednom bio na toj listi. Posle zemljotresa, Eto kako smo brinuli o njemu. Ravni smo elementarnoj nepogodi za ovaj biser na planeti", istakla je Gligorić.
'UNESCO-ov status je priznanje, a ne prepreka'
Ukoliko Crna Gora ne ispuni preporuke do 1. februara naredne godine, Kotor bi mogao biti upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti – međunarodni registar mjesta koja su suočena sa ozbiljnim prijetnjama univerzalnim vrijednostima.
Status svjetske baštine koji Kotor uživa pod zaštitom UNESCO-a predstavlja priznanje njegove izuzetne univerzalne vrijednosti, navodi se u saopštenju 65 nevladinih organizacija.
"Gubitak tog statusa značio bi dugoročne štete – pad povjerenja, smanjenje investicija, gubitak interesa međunarodnih partnera i narušavanje ugleda države", navele su nevladine organizacije.
Odustajanje od UNESCO-ovog statusa značilo prepuštanje prostora isključivo tržišnoj logici, zanemarujući javni interes, kulturni identitet...poručili su iz civilnog sektora.
Primjeri gubitka UNESCO-ovog statusa
U ekstremnim slučajevima, lokacija može biti potpuno uklonjena sa UNESCO-ove liste, kao što se desilo Drezdenskoj dolini Elbe u Njemačkoj i luci u Liverpulu.
Dolina rijeke Elbe kod Drezdena prvo je mjesto u Evropi a drugo u svijetu, koje je skinuto sa liste Svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Drezden je jedan od rijetkih gradova u Nemačkoj koji je zadržao svoj izgled od prije 250 godina.
Skinut je sa liste zato što su vlasti odlučile da se preko rijeke izgradi moderan most sa četiri trake.
Prema mišljenju članova Komiteta svjetske baštine, izgradnjom mosta nije sačuvana izuzetna univerzalna vrijednost doline rijeke Elbe.
Prethodno je UNESCO 2007. izbrisao Utočište arapskog oriksa (rijetke vrste antilope) u Omanu sa Liste svjetske baštine.
Odluka je donesena nakon što su vlasti Omana jednostrano smanjile zaštićenu zonu za 90 odsto, čime je uništena izuzetna univerzalna vrijednost tog područja.