Stanovnici Grenlanda izlaze u utorak na birališta koji bi se mogli pokazati jednim od najznačajnijih u historiji ovog arktičkog ostrva, najvećeg u svijetu.
Usred ponovljenih najava predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, glasači te samoupravne danske teritorije biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.
Ovaj put radi se o egzistencijalnim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to da li on da ostane dio Danske, da traži nezavisnost ili da uspostavi bliže veze sa silama poput SAD-a i Evrope.
Trenutno stranka sa najviše mjesta u parlamentu je inuitska stranka Ataqatigiit (Zajednica naroda). Vlada zajedno sa koalicionim partnerom Siumutom (Naprijed).
Obje stranke se zalažu za nezavisnost i obećale su da će raspisati referendum o otcjepljenju ostrva od Danske, ne navodeći kada bi to bilo.
Prema sporazumu sa Danskom iz 2009. godine, Grenland može zakonski da proglasi nezavisnost, ali tek pošto održi referendum.
Iako postoji široka podrška potpunom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni što bi to značilo za odbranu i ekonomiju ostrva kad bi krenuo samostalno da kroji svoju budućnost.
Više od dva miliona kvadratnih kilometara površine Grenlanda je prepuno golemih prostranstava neiskorištenih prirodnih resursa, dok je ostrvo dom za oko 60.000 stanovnika.
Trump je za preuzimanje Grenlanda rekao da je to "apsolutnom neophodno". Pritom, odbio je isključiti korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da to učini.
Američki predsjednik je prošle sedmice izjavio je da će SAD dobiti Grenland "na ovaj ili onaj način". Naveo je i prijetnje Kine i Rusije, koje su sve više fiksirane na Arktik.
Kina je 2018. godine sebe proglasila "bliskom arktičkom državom" u nastojanju da stekne veći uticaj u tom regionu. Kina je najavila planove za izgradnju "Polarnog puta svile" kao dio svoje globalne inicijative "Pojas i put" koja je stvorila ekonomske veze sa zemljama širom svijeta.
Grenland je na sjeveroistočnoj obali Kanade, a više od dvije trećine njegove teritorije je unutar Arktičkog kruga. Od Drugog svjetskog rata to ga je činilo ključnim za odbranu Sjeverne Amerike. Tokom tog rata, SAD je okupirao Grenland da bi osigurao da on ne padne u ruke nacističke Njemačke i time zaštiti ključne sjevernoatlantske plovidbene puteve, podsjeća AP.
SAD je zadržao baze na Grenlandu poslije Drugog svjetskog rata, a svemirska baza "Pitufik što je bivša Vazduhoplovna baza "Tule", podržava operacije upozorenja na rakete, a pomaže i svemirske operacije SAD i NATO.
Grenland takođe čuva dio sistema NATO-a za nadgledanje pomorskih aktivnosti Rusije u koridoru u sjevernom Atlantiku - što je poznato kao GIUK (Grenland-Island-Ujedinjeno Kraljevstvo).
Grenland ima velika nalazišta ruda takozvanih "rijetkih zemalja/minerala" za proizvodnju svega - od računara i "pametnih telefona", do baterija, solarnih i vjetrotehnologija koje će pokretati prelazak sa fosilnih goriva. Američki geološki zavod je takođe identifikovao potencijalna nalazišta nafte i prirodnog gasa pod morem u toj oblasti.
Grenlanđani žele da razviju resurse, ali su donijeli stroga pravila za zaštitu životne sredine. Postoje i pitanja o izvodljivosti vađenja rudnog bogatstva Grenlanda, zbog oštre klime.
Ledena kapa Grenlanda koja se godinama smanjuje otkriva rudno bogatstvo, a morski led koji se topi otvara nekada mitski sjeverozapadni prolaz kroz Arktik.
Grenland je strateški na dvije potencijalne rute preko Severnog pola, što bi smanjilo vrijeme transporta između sjevernog Atlantika i Pacifika i zaobišlo uska grla Sueckog i Panamskog kanala. Iako te rute vjerovatno neće biti komercijalno održive još godinama, one privlače pažnju, piše AP.
Zakoni koji su proširili samoupravu Grenlanda 2009. takođe su priznali pravo tog ostrva na nezavisnost, po međunarodnom pravu.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Grenlanđana podržava nezavisnost, a razlikuju se njihovi stavovi o tome kada bi to trebalo da se dogodi.
Zato potencijal za nezavisnost postavlja pitanja o spoljnom miješanju na Grenlandu, koje bi moglo da ugrozi interese Sjedinjenih Država, zaključuje AP.
