Bosna i Hercegovina mora ubrzati energetsku tranziciju i što prije se integrisati u jedinstveno tržište Evropske unije (EU), ukoliko želi obezbijediti svojim građanima energetsku stabilnost i iskoristiti priliku da svoju energetsku infrastrukturu modernizuje uz pomoć EU.
Ovo je 4. marta u Sarajevu poručio direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski, predstavljajući izvještaj pod nazivom "Provođenje Ugovora o Energetskoj zajednici - kako stoji Bosna i Hercegovina".
Tokom izlaganja je predstavio skromne prošlogodišnje rezultate BiH u pogledi trenda blagog smanjenja emisija i povećanja energetske efikasnosti, ali i podsjetio na brojna kašnjenja i kršenja obaveza preuzetih potpisivanjem međunarodnog Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice iz 2006. godine.
Bosna i Hercegovina se, kao i ostalih osam zemalja potpisnica ovog ugovora sa EU, obavezala postepeno preuzimati propise EU u područjima električne energije, plina, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih izvora energije, energetskih resursa i efikasnosti, nafte i statistike.
"Sigurnost opskrbe električnom energijom je ugrožena jer živimo u turbulentnom vremenu, ali buduće izazove možemo bolje i lakše savladati ako imamo jedinstveno i dobru energetsku infrastrukturu", naglasio je Lorkowski, i dodao da BiH ne može profitirati od međudržavnog prometa energije jer kasni sa integracijom svog tržišta.
Rekao je da BiH mora poštovati ista pravila igre kao i ostali članovi zajednice kako bi trgovina i konkurencija u ovoj oblasti bili fer i ravnopravni za sve.
Ministar energije rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić, je nakon izlaganja rekao da ono što je BiH uradila do sada nije ni blizu dovoljno, te istakao da je stanje u elektroenergetskom sektoru alarmantno i katastrofalno.
"Ako se odmah ne pozabavimo gorućim problemima, a prespavali smo deceniju u Federaciji BiH, prijeti nam potpuni kolaps energetskog sistema", rekao je Lakić, ističući da u posljednjoj deceniji nije izgrađen ni jedan metar dalekovoda u državi, te da je Federacije BiH u decembru i januaru kupovala struju, koju je nekada imala za izvoza.
Direktor Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić je istakao da "energetika ne smije biti političko nego strateško pitanje, iza kojeg mora stati država i državni parlament jer u suprotnom uskoro nećemo imati struje".
BiH ne može profitirati od međudržavnog prometa energije jer kasni sa integracijom svog tržišta -kaže Artur Lorkowski.
Uz Evropsku uniju (EU) i BiH, Ugovor o pristupanju Energetskoj zajednici su potpisale Albanija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija, Ukrajina i Gruzija, dok status posmatrača u ovoj zajednici imaju Norveška, Turska i Armenija.
Uz integraciju tržišta, Energetska zajednica se bavi i razvojem alternativnih pravaca snabdijevanja plinom te poboljšanjem stanja okoliša, uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.
Za ispunjenje obaveza preuzetih potpisivanjem Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice u ime BiH odgovorno je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje zajedno sa relevantnim entitetskim ministarstvima sarađuje s tijelima Energetske zajednice.
Bosna i Hercegovina je još nije integrisala ni vlastito tržište električne energije i gasa, koje je još uvijek jednim dijelom u nadležnosti entiteta Federacije BiH i Republika Srpska.
Tako je BiH još uvijek jedina evropska zemlja koja nije uspostavila vlastitu berzu električne energije, dok je elektro-energetska mreža nestabilna, loše održavana i nedovoljnog kapacitet da primi nove proizvođače energije iz obnovljivih izvora.
Donedavno jedina zemlja sa viškovima električne energije koje je mogla izvoziti, Bosna i Hercegovina je došla u situaciju da uvozi struju kako bi podmirila vlastite potrebe, jer je loše upravljanje rudnicima dovelo do pada proizvodnje uglja, a time i struje u termoelektranama.
