Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine tog entiteta Nenadom Stevandićem.
"Raspisivanje potjernice u nadležnosti je Nacionalnog centralnog biroa Interpola", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Suda BiH 27. marta.
Iz ovog suda su naveli da je raspisivanje međunarodne potjernice 26. marta zatražilo Tužiteljstvo BiH koje Dodika i Stevandića kao i premijera Republike Srpske (RS) Radovana Viškovića "i druga lica" tereti za napad na ustavni poredak BiH.
Kao osnovu za raspisivanje potjernice Tužiteljstvo BiH je navelo da su Dodik i Stevandić," koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu".
Iz Suda BiH su naveli da se osumnjičeni Dodik trenutačno nalazi u Izraelu, a da se osumnjičeni Stevandić izbjegavajući zakonom propisane kontrole čak i vratio u BiH 18. marta 2025. godine [iz Srbije].
"Sve upućuje na vjerovatnoću da se Dodik i Stevandić u svakom momentu mogu nalaziti i u inostranstvu", naveli su iz Suda BiH.
Dodik, Višković i Stevandić osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica unutar Bosne i Hercegovine, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta.
Svaka od 16 policijskih agencija u Bosni i Hercegovini treba trebali bi ih uhapsiti.
"Crvena potjernica" alarmira policije širom svijeta za bjeguncima koji se međunarodno traže i pomaže u njihovom privođenju pravdi. Ipak, u nadležnosti je zemalja članica INTERPOL-a da odluče da li će uhapsiti neku osobu ili ne.
INTERPOL je ranije izjavio za RSE u vezi jednog drugog slučaja da ne izdaje naloge za hapšenje, već da na zahtjev zemalja članica i nakon provjere usklađenosti, INTERPOL izdaje međunarodne potjernice poznate kao Crvene potjernice.
Reakcija iz Srbije
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da su Milorad Dodik i Nenad Stevandić državljani Srbije, da međunarodne potjernice na koje se BiH poziva "još uvijek nisu prošle kontrolu Generalnog sekretarijata INTERPOL-a u pogledu ispunjenosti uslova za njihovo objavljivanje", te da "ne predstavljaju osnov za postupanje".
"Republika Srbija čvrsto i odlučno štiti prava i interese svojih državljana, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Naša država je posvećena očuvanju suvereniteta i ljudskih prava svojih građana, prepoznajući da je zaštita svakog pojedinca temelj naših međunarodnih obaveza", poručio je Dačić.
On je dodao da INTERPOL Beograd uputio Generalnom sekretarijatu INTERPOL-a protestnu notu jer je u zahtjevima za raspisivanje međunarodnih potjernica "prekršen član 3. Statuta INTERPOL-a".
Gdje se nalazi Dodik?
Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, boravi u Izraelu gdje učestvuje 26. i 27. marta na konferenciji o antisemitizmu u Jerusalemu, dok je za njim raspisana potjernica u Bosni i Hercegovini.
Dodik je prethodno u utorak u Izrael doputovao avionom Vlade RS-a iz Beograda.
On je dan ranije, pod još nerazjašnjenim okolnostima, prešao granicu između BiH i Srbije, kada je išao u Batajnicu, u okolini Beograda na obilježavanje godišnjice NATO bombardovanja.
Granična policija BiH je objavila da provodi istragu u vezi s Dodikovim prelaskom državne granice, te da na međunarodnom graničnom prelazu Rača između Bosne i Hercegovine i Srbije ne postoje granične rampe.
Šta je prethodilo zahtjevu za privođenje?
Zahtjev za privođenje najviših zvaničnika RS-a stiže u turbulentnom periodu koji je uslijedio nakon što je Dodik 26. februara prvostupanjski osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dan nakon presude, Narodna skupština RS-a usvojila je neustavne zakone kojima je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Ustavni sud BiH je 7. marta koji je donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donio entitetski parlament.
Nakon toga, vlasti RS-a su nastavile s neustavnim aktivnostima, uključujući i razmatranje novog entitetskog Ustava na skupštinskoj sjednici 12. marta, kojim se predviđa da je RS "država", osnivanje entitetske vojske i ukidanje Vijeća naroda RS-a.
