Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) pozvala je 10. januara političke lidere da "hitno pronađu rješenje" za finansijsku situaciju na Radioteleviziji BiH (BHRT).
BHRT je jedan od tri javna emitera u Bosni i Hercegovini i trenutno je, po navodima uprave te medijske kuće, ostala bez finansiranja, zbog nepostojanja dogovora o naplati RTV takse u entitetu Federacija BiH. Naplata se vrši na računima Javnog preduzeća "Elektroprivreda BiH".
Već godinama unazad, kako tvrde, BHRT ne dobija novac od takse ni iz entiteta Republika Srpska.
"BiH riskira da bude jedina zemlja u Evropi bez javnog emitera na državnom nivou. Ovo je neodgovorno i neprihvatljivo", navodi se u objavi Delegacije EU u BiH na društvenoj mreži "X".
U Delegaciji EU navode i kako rad Javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine bitno pitanje koje je dio i 14 ključnih prioriteta koje BiH mora da ispuni za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
BHRT je državni emiter, dok u Federaciji BiH djeluje Federalna televizija (FTV), a u Republici Srpskoj Radiotelevizija RS (RTRS)
Iz Republike Srpske, BHRT, po sopstvenim tvrnjama, ne uspijeva da naplati taksu još od 2017. godine jer RTRS koji naplaćuje taksu u tom entitetu, odbija da isplaćuje novac državnom emiteru.
Nakon sjednice Upravnog odbora BHRT-a 9. januara saopšteno je kako se mora "hitno pronaći rješenje za stabilno finansiranje" ili će se taj javni medijski servis "potpuno ugasiti".
Evropska komisija je u novembru uslovno preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, kada ta država ispuni kriterije za članstvo.
Radi se o 14 prioriteta koje je Evropska komisija pred BiH postavila još 2019. godine.
Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta, iako, po ocjenama, naprimjer OSCE-a i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni sa EU.
Vlasti navode da su usvojene izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, o ombudsmanu za ljudska prava, zakon o strancima, zakon o vinima, te o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTV), instituciji koja imenuje, disciplinuje i smjenjuje sve suce i tužioce u državi.
Političkog dogovora nema o zakonima koje je EU imenovala kao "ključne", a to su zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o sprječavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.
Bosna i Hercegovina nije provela ni šest presuda Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima su Ustav i Izborni zakon BiH diskriminatorni.
EU od BiH traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom, što podrazumijeva uvođenje sankcija i viza Rusiji, kao i uvođenja viza državljanima Kine, Turske i nekih arapskih zemalja.
