Bosna i Hercegovina neće biti u velikoj mjeri pogođena uvođenjem novih carinskih stopa za uvoz u Sjedinjene Američke Države (SAD), koje je američki predsjednik Donald Trump najavio 2. aprila.
Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, te objašnjavaju da BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza.
Slijede zatim proizvodi metalne, elektro i hemijske industrije, navodi isti izvor, i dodaje da će najveći teret podnijeti namjenska industrija, čiji proizvodi se trenutno carine po stopi od 12 posto.
Među onima koji izvoze iz BiH u SAD je kompanija "EMKA Bosnia" iz Goražda, na istoku Bosne i Hercegovine, koja proizvodi alate i druge proizvode od metala i plastike.
"Nove američke carine na robu iz Bosne i Hercegovine ne bi trebale značajnije uticati na naše poslovanje, jer je naša kompanija uglavnom izvozi na evropsko tržište, dok je naš izvoz na američko tržište zanemarivo mali", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsada Huskić iz ove kompanije.
Dodaje i da bi rast carina mogao više uticati na partnere i klijente u Evropskoj uniji, a tako posredno i na ovu goraždansku kompaniju.
Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije, pa bi domaće industrije koje izvoze svoje proizvode u SAD posredno preko evropskih partnera, mogle trpiti indirektne posljedice, ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
"Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća", navode iz komore.
Dodaju da se može očekivati pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Za očekivati je također i rast izvoza na alternativna tržišta, kao i na tržišta koja nisu u velikom procentu pogođena rastom carina, navode iz komore.
Dodaju da je trenutno teško izmjeriti efekte uvođenja većih carina od strane SAD-a i izračunati ukupnu štetu za bh. ekonomiju i objašnjavaju da trenutno postoji oprijedeljnost EU za uvođenje recipročnih mjera, ali da preovladava poziv na dijalog, kako bi se izbjegle krajne mjere i prevazišla ova situacija, zaključuje VTK.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je u SAD izvezeno roba u vrijednosti oko 149 miliona maraka (76 miliona eura), dok je iz SAD-a uvezeno oko 184 miliona maraka (94 miliona eura).
Iz ove uprave, koja je, između ostalog, nadležna i za carine, navode da nisu dobili zvanične informacije o promjeni carinskih tarifa, te da trenutno raspolažu samo informacijama iz medija, te upućuju na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Iz ovog ministarstva, međutim, nisu odgovarali na pozive RSE za komentar.
Prema novoj odluci američkog predsjednika, privrednici iz Bosne i Hercegovine, koji izvoze na američko tržište, ubuduće će morati računati na carinu od 35 posto, iz Srbije na 37 posto, dok će izvoz iz Sjeverne Makedonije u SAD biti carinjen sa 33 posto. Carine za robe iz Crne Gore, Kosova i Albanije će iznositi 10 posto.
Šta kažu ekonomski stručnjaci?
Bijela kuća je 2. aprila objavila liste zemalja sa "recipročnim carinskim terifama", gdje je navedeno da su carinska opterećenja na američku robu u Bosni i Hercegovini čak 70 posto, u šta je Trampova administracija uračunala i "kursne razlike" između dolara i marke, te "trgovačke barijere".
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović je za RSE izjavio da računica američke administracije "nije tačna, jer u BiH ne postoje posebna carinska opterećenja za američku robu".
"Četiri važeće carinske tarife u BiH su 0 posto, 5 posto, 10 posto i 15 posto, u zavisnosti od vrste robe koja se uvozi. Tako da administracija koja je to rekla jednostavno nije u pravu", objašnjava Pavlović.
Dodaje kao dodatni trošak postoji porez na dodanu vrijednost (PDV), ali njega naplaćuju sve zemlje, uključujući SAD. Objašnjava da "kada sve saberemo, troškovi uvoza američke robe u BiH su opet daleko ispod 40 posto, a ne 70 posto kako navodi Bijela kuća".
"Mislim da institucije države BiH trebaju hitno iznijeti opravdane i argumentovane primjedbe i tražiti da se ispravi greška u dokumentu američke administracije, prije nego što dođemo u situaciju da naš izvoz trpi", kaže Pavlović.
Srbija najteže pogođena u regionu
Sa carinskom stopom od 37 odsto, Srbija je u odnosu na druge države u regionu i Evropi, najteže pogođena. Ipak, Srbija neće trpeti veliki štetu jer, kao i BiH, nema značajnu trgovinsku razmjenu sa SAD.
Ovako najavu rasta carina za RSE komentariše Slobodan Minić, specijalni savjetnik u Fiskalnom savjetu Srbije.
Mnogo će više biti pogođena posredno, navodi on, jer su carinama pogođene najznačajniji trgovinski partneri Srbije, odnosno EU, kojoj su SAD značajno izvozno tržište.
"Ove carine će definitivno imati nepovoljan uticaj na ekonomska kretanja na globalnom nivou, posebno u Evropi, od čije privrede mi veoma zavisimo. Samim tim, pogoršanje izgleda za ekonomski rast u narednom periodu će doneti dodatne pritiske i na srpski budžet i javne finansije", pojašnjava Minić.
Srbija je u SAD u 2024. godini izvezla robu u vrijednosti od 670 miliona američkih dolara, što SAD svrstava na 19. mjesto najznačajnijih izvoznih destinacija za Srbiju, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Poređenja radi, Njemačka je zemlja u koju Srbija najviše izvozi, a vrijednost tog izvoza je prošle godine bila 4,5 milijarde američkih dolara.
Ekonomista Ljubodrag Savić ocjenjuje za RSE da će ozbiljne štetne posljedice po Srbiju imati upravo uticaj američkih carina na Njemačku, kao njenog najvažnijeg spoljnotrgovinskog partnera.
"Jer ako ne mogu, njemačka preduzeća da se izbore sa američkom konkurencijom zbog novih carina, onda će oni smanjivati proizvodnju. A ako oni smanjuju proizvodnju, a u tim novim okolnostima možda neko neće ni opstati, onda to znači da će naša preduzeća, odnosni delovi njihovih preduzeća u Srbiji biti posebno pogođeni", pojašnjava Savić.
Dodaje da će carine u prvom talasu svakako najviše uticati na preduzeća koja izvoze robu na američko tržište.
Srbija je u prošle godine SAD najviše izvozila gume za autobuse i kamione i municiju, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Savić ističe da je pitanje da li će u novim uslovima, sa carinskom stopom od 37 odsto, srpski izvoz u SAD uopšte moći da opstane.
"To teško da neko može da izdrži, jer to znači da bi praktično za toliko bile povećane cene srpskih proizvoda na američkom tržištu, a to je zaista mnogo i nema mnogo prostora niti neko može da se prilagodi da bude konkurentan u odnosu na američke proizvođače", pojašnjava Savić.
On ukazuje i na političku dimenziju američkih carina, s obzirom na to da je Srbija jedina u regiona koja nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
"To je u nekom smislu određena vrsta kazne za Srbiju, s obzirom na te velike razlike – za Srbiju 37 odsto, za neke druge 10 procenata – to je zaista nešto što je neočekivano, pogotovo što se sada govori o nekom otopljavanju odnosa sa SAD-om", ukazuje Savić.
AmCham Srbija prati informacije u vezi sa odlukom američke administracije o uvođenju carina na uvoz roba i usluga iz oko 60 zemalja iz celog sveta, među kojima je i Srbija. U ovom trenutku, dok ne budu poznati svi detalji odluke i dok ne budu urađene sektorske analize, rano je za preciznu procenu o uticaju.
Šta kažu u Sjevernoj Makedoniji?
Nove američke carine od 33 posto će uticati na makedonsku ekonomiju više indirektno nego direktno, a najviše će pogoditi kompanije automobilske industrije, kažu makedonski analitičari.
Makedonska ekonomija je u januaru ove godine zabilježila pozitivan trgovinski bilans sa SAD, odnosno veći izvoz od uvoza američkih proizvoda, pokazuju analize Državnog zavoda za statistiku.
Profesor i bivši ministar finansija Trajko Slaveski kaže za RSE da je uvoz iz SAD-a veoma mali dio ukupnog makedonskog uvoza, ali da će pad globalne privrede uslijed najava recesije u drugoj polovini godine ozbiljno pogoditi Makedoniju.
"Ako su naši najvažniji trgovinski partneri pogođeni, mnogo više nego Makedonija, kao što su EU i Njemačka sa automobilskom industrijom, naravno da će to uticati i na nas", kaže profesor Slaveski.
Prema riječima profesorice Nikice Mojsovske Blaževskog, odluka o uvođenju visoke carinske tarife na izvoz makedonskih proizvoda u SAD je neočekivana, jer, kako kaže, računica nije bila dovoljno jasna.
"Prema domaćim podacima, Makedonija ima deficit sa Amerikom, izvoz je oko 110 miliona eura, a uvoz oko 180 miliona evra. Zato se tako visoka carinska tarifa nije očekivala. Nažalost, zvanični podaci američkog Zavoda za statistiku pokazuju da Makedonija ima suficit u izvozu SAD-a, što je uticalo na ovu visoku stopu", kaže prof Mojsoska Blazevski.
Profesor Slaveski objašnjava da razlog tome leži u formuli koja se koristi za izračunavanje.
"Analitičari Financial Timesa primijenili su formulu po kojoj su oni došli do cifara sa kojima operiše administracija SAD-a. Jednostavno podijele sa dva deficit ukupne razmjene koju imaju sa nekom zemljom. Tako su kod nas dobili 66 ili 67, pa nam sada nameću carinu od 33 posto", kaže Slaveski.
U odluci koju je potpisao Tramp se navodi da će nova pravila za globalnu ekonomiju stupiti na snagu od 5. aprila.
Novo pravilo će direktno uticati na nekoliko kompanija koje nude takozvane "outsourcing" usluge na američkom tržištu, dok će indirektno biti pogođene kompanije koje se bave proizvodima za automobilsku i petrohemijsku industriju.
Prema Trumpovoj odluci, neki proizvodi od čelika i aluminija, kao i autodijelovi, neće podlijegati novim carinama, što znači da će makedonska industrija čelika u ovoj situaciji "izbjeći metak", ali bi nove tarife mogle imati indirektan uticaj na lanac snabdevanja za ove proizvode, kažu stručnjaci.
Makedonska vlada do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na pitanja da li Sjeverna Makedonija, kao strateški partner Sjedinjenih Država, može očekivati da se nađe na listi izuzetaka od novih američkih carina.
Međutim, u izjavi za javnost naveli su da vladini timovi već neko vrijeme analiziraju moguće posljedice i da imaju spreman plan za prevazilaženje situacije, ne precizirajući o kakvom se planu radi.
Vlada Sjeverne Makedonije smatra da nema mjesta panici, niti ishitrenim reakcijama, te da je odluka američke administracije „pokušaj ponovnog pregovaranja o svjetskim trgovinskim odnosima“, što je bilo neophodno i što će biti šok za neke, ali prilika za druge zemlje, navodi se u vladinom saopštenju.