Ovdje sam u posjeti kod prijatelja u svojstvu prijatelja, poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović nakon susreta sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem u ponedjeljak, 4. rujna.
Zajednički je stav dvojice lidera da otvorena pitanja treba rješavati na načelima dobrosusjedstva i prijateljstva.
Milatović je ponovio kako je Crna Gora europski orijentirana i zamolio službeni Zagreb da tu poruku prenese i u Bruxelles.
"Cijenimo podršku koju Hrvatska pruža Crnoj Gori kad je u pitanju naš put prema EU-u. Zaista smatram da bi što skorije učlanjenje Crne Gore u EU-u bio pozitivan signal prema ostatku regije i da je to priča koja je puno veća od Crne Gore, a to službeni Zagreb jako dobro razumije", kazao je Milatović.
Dodao je da njegova politika "vrlo jasna, snažno se zalažem za ubrzanje našeg europskog puta".
"Zalažem se za Crnu Goru kao dobrog susjeda".
On je kazao i kako "neki hrvatski političari koji su otišli s vlasti nisu pomagali Crnoj Gori na njenom europskom putu".
"Mislim da je u interesu Hrvatske da se europska granica pomakne prema jugu", poručio je.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sugerirao je Crnoj Gori da u nalaženju rješenja za probleme pravosuđa ne oslanja na strane eksperte "sa rješenjima koja ni oni sami ne razumiju".
Obojica predsjednika složila su se da je Crnoj Gori potrebna stabilna vlada, a na pitanje o ulasku u novu crnogorsku vladu Koalicije za budućnost, koja se – podsjetili su novinari – protivi uvođenju sankcija Moskvi, Milatović je kazao kako se ne može očekivati da oni koji su od Crne Gore napravili "bezsudnu zemlju" budu dio vlade koja će reformirati pravosuđe.
Milanović je na to dodao da se Milatović "nepotrebno opravdava, jer se nema zbog čega opravdavati", kazavši da su "te prosrpske stranke dobile 15 posto glasova i da su i one budućnost Crne Gore", na što je Milatović na spominjanje prosrpskih stranaka rekao – "navodno".
"Imate pravo svog izbora. Sada se pod svaku cijenu želi isključiti jedna grupa koja meni nije simpatična i s kojom – iskreno govoreći - ja ne bih koalirao. Ali to je potpuno vaša stvar, i ako se tu budete dali lomiti i ucjenjivati, imati ćete polomljene noge koje neće zarasti. Sastavite vladu koja će biti efikasna. Ako su u njoj i te takozvane srpske stranke, to je isto slika Crne Gore", poručio je Milanović.
Milatović je aktualno stanje sa pravosuđem u Crnoj Gori ilustrirao retoričkim pitanjem - koja je razlika između Crne Gore i Hrvatske, i svojim odgovorom na to pitanje:
"Razlika je u tome što je u Hrvatskoj prije desetak ubijen jedan novinar, u Crnoj Gori drugi, jer su neovisano istraživali krake duhanske mafije na Balkanu. Hrvatska je razriješila taj slučaj ubojstva (Iva) Pukanića i imamo pravomoćnu presudu, a Crna Gora nikad do kraja nije rasvijetlila slučaj ubojstva Duška Jovanovića", kazao je Milatović.
Dodao je kako želi Crnu Goru u kojoj će njegova djeca moći živjeti "i u kojoj je zakon isti za sve".
Što se tiče školskog broda "Jadran", Milatović je kazao kako je on "u vlasništvu Crne Gore":
"Naša pozicija je jasna, ali smo spremni otvoriti dijalog na tu i svaku drugu temu. Normalno je da dvije prijateljske države imaju otvorena pitanja, važan je način na koji se ona riješavaju."
Milanović je kazao kako je "nevjerojatno kakva jagma postoji za brodovima koje je obilježio Josip Broz i njegovo vrijeme" i upozorio kako je održavanje takvog broda jako skupo.
"Mislim da je to za svaku od država pojedinačno - preskupo."
Školski jedrenjak "Jadran" izgrađen je 1933. i sve do 1991. matična luka bio mu je Split.
Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991.
Nakon raspada SFRJ, brod su koristile Oružane snage Savezne Republike Jugoslavije, a nakon razlaza Srbije i Crne Gore Jadran je ostao u Crnoj Gori.
Od potpisivanja Spozuma o sukcesiji SFRJ 1992. godine Hrvatska inzistira na tome da brod pripadne Hrvatskoj, dok Crna gora tvrdi da je brod u njenom vlasništvu. Do sada nije pronađeno bilateralno rješenje.
Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine" čime je prijepor oko vlasništva broda obnovljen.
Nakon sastanka na Pantovčaku crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića primili su i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Predsjednik Sabora je, prema priopćenju iz njegovog ureda, istakao kako su Hrvatska i Crna Gora partneri unutar NATO-a koji svoje odnose mogu definirati vrlo dobrima.
Isto tako, naglasio je kako u bilateralnim odnosima postoje otvorena pitanja, poput školskog broda "Jadran", a važno ih je rješavati kroz dijalog i u skladu s međunarodnim pravom.
Prema istom izvoru, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahvalio je na dugogodišnjoj iznimno konkretnoj pomoći hrvatskih državnih institucija na euroatlantskom putu Crne Gore, uz nadu da će ona biti nastavljena u budućnosti.
Izvijestio je o glavnim vanjsko-političkim prioritetima Crne Gore te osudio rusku agresiju na Ukrajinu.
Predsjednik Hrvatskoga sabora naglasio je kako je Hrvatska zagovornik proširenja, kao važnog doprinosa stabilizaciji vlastitog neposrednog susjedstva. Proširenje mora biti utemeljeno na načelu individualnog pristupa, a ispunjenje zadanih mjerila i kriterija, kao i pravedno uvjetovanje, ključni su za vjerodostojnost procesa.
Govoreći o položaju hrvatske zajednice u Crnoj Gori, Jandroković je naglasio kako je izbor pripadnika hrvatske nacionalne manjine Adrijana Vuksanovića iz Hrvatske građanske inicijative u crnogorsku Skupštinu iznimno važan za tamošnje Hrvate i za učinkovito ostvarivanje njihovih prava, zaključuje se u priopćenju iz njegovog ureda.
Razgovori Milanovića i Milatovića nastavljaju se na Brijunima.
