Više od 1.500 osoba pogubljeno je u 15 zemalja tokom 2024. godine. To je ujedno i najveći broj pogubljenja od 2015. godine, kada je zabilježeno oko 1.634 slučajeva, saopćio je Amnesty International danas u godišnjem izvještaju o globalnoj primjeni smrtne kazne.
Prema izvještaju "Smrtne kazne i pogubljenja 2024", zabilježeno je 1.518 pogubljenja u 2024. godini. Većina pogubljenja su se desila na Bliskom istoku. Međutim, po drugi put zaredom, broj zemalja koje ih provode ostao je na najnižoj tački u historiji.
Brojevi ne uključuju hiljade osobe za koje se vjeruje da su pogubljeni u Kini, koja ostaje svjetski lider u pogubljenjima, kao i u Sjevernoj Koreji i Vijetnamu, za koje se također vjeruje da često koriste smrtne kazne.
Zbog trenutne krize u Gazi i Siriji, Amnesty International nije mogao potvrditi tačan broj.
Iran, Irak i Saudijska Arabija su odgovorni za ukupni porast poznatih pogubljenja. Ukupno, ove tri zemlje su odgovorne za 1.380 slučajeva.
Irak je gotovo utrostručio broj (sa najmanje 16 na najmanje 63), Saudijska Arabija je udvostručila (sa 172 na najmanje 345), dok je Iran pogubio 119 više osoba nego prošle godine (sa najmanje 853 na najmanje 972) – što čini 64% svih poznatih pogubljenja.
"Smrtna kazna je odvratan zločin koji nema mjesta u današnjem svijetu. Iako tajnost i dalje obavija zemlje za koje vjerujemo da su odgovorne za hiljade pogubljenja, jasno je da su države koje koriste smrtnu kaznu izolovana manjina. Sa samo 15 zemalja koje su izvršile pogubljenja u 2024. godini, što je najniži broj drugu godinu zaredom, ovo signalizira pomak prema naprijed i udaljavanje od ove okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne", izjavila je Agnès Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala.
"Iran, Irak i Saudijska Arabija su odgovorni za nagli porast smrtnih kazni prošle godine. Izvršile su više od 91% poznatih pogubljenja, kršeći ljudska prava i bezdušno oduzimajući život ljudima zbog optužbi vezanih za drogu i terorizam", rekla je Agnès Callamard.
Pet zemalja s najvišim brojem zabilježenih pogubljenja u 2024. godini bile su Kina, Iran, Saudijska Arabija, Irak i Jemen.
Vlasti koje koriste smrtne kazne kao oružje
Tokom 2024. godine, Amnesty International je svjedočio kako lideri koriste smrtne kazne pod lažnim izgovorom da će poboljšati javnu sigurnost ili da bi zastrašili stanovništvo.
U SAD-u, koji je zabilježio stalni porast pogubljenja nakon završetka pandemije COVID-19, 25 ljudi je pogubljeno (naspram 24 u 2023. godini).
Novoizabrani predsjednik Trump često je spominjao smrtnu kaznu kao alat za zaštitu ljudi "od nasilnih silovatelja, ubica i monstruma". Njegove dehumanizirajuće izjave promovisale su lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven učinak odvraćanja od kriminala.
U nekim zemljama na Bliskom istoku, smrtne kazne su korištene kako bi se ušutkali borci za ljudska prava, disidenti, demonstranti, politički protivnici i etničke manjine.
"Oni koji se usuđuju da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji, gdje se smrtna kazna koristi kako bi se ušutkali oni koji su dovoljno hrabri da se protive", rekla je Agnès Callamard.
"U 2024. godini, Iran je nastavio koristiti smrtnu kaznu kako bi kaznio osobe koje su izazvale državu tokom pobune 'Žena, život, sloboda'. Prošle godine, dvoje tih ljudi – uključujući i mladića s mentalnim poteškoćama – pogubljeni su zbog pobune nakon nepravednih suđenja i torturom iznuđenih 'priznanja', što pokazuje koliko su vlasti spremne da idu daleko kako bi učvrstile vlast."
Saudijske vlasti nastavile su koristiti smrtnu kaznu kako bi ušutkale političku opoziciju i kaznile državljane koji pripadaju šijitskoj manjini, a koji su podržavali "antivladine" proteste između 2011. i 2013. godine.
U augustu, vlasti su pogubile Abdulmajeeda al-Nimra zbog optužbi za terorizam povezane s članstvom u Al-Qaedi, uprkos početnim sudskim dokumentima koji su se odnosili na njegovu ulogu u protestima.
Demokratska Republika Kongo najavila je namjeru da ponovo uvede smrtne kazne. Vlasti Burkine Faso najavile su planove da ponovo uvedu smrtnu kaznu za obične zločine.
Porast pogubljenja zbog zločina povezanih s drogom
Više od 40 posto pogubljenja u 2024. godini izvršeno je nezakonito zbog zločina povezanih s drogom. Prema međunarodnom pravu i standardima, primjena smrtne kazne mora biti ograničena na "najozbiljnije zločine"– osuđivanje ljudi na smrt zbog zločina povezanih s drogom ne ispunjava taj kriterijum.
"Pogubljenja zbog droge bila su prisutna u Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Singapuru, a iako nije bilo moguće potvrditi, vjerovatno i u Vijetnamu. U mnogim slučajevima, osuđivanje ljudi na smrt zbog zločina povezanih s drogom neproporcionalno pogađa ljude iz društveno ugroženih slojeva, dok nema dokazanog efekta na smanjenje trgovine drogom", rekla je Agnès Callamard.
"Lideri koji promovišu smrtne kazne zbog zločina povezanih s drogama predlažu neučinkovita i nezakonita rješenja. Države koje razmatraju uvođenje smrtne kazne za zločine povezane s drogom, poput Maldiva, Nigerije i Tonge, moraju biti pozvane da se pozabave ljudskim pravima u okviru politika prema drogama."
Moć kampanja
Unatoč porastu pogubljenja, za samo 15 zemalja je poznato da su izvršavale pogubljenja. Do danas, 113 zemalja je potpuno ukinulo smrtne kazne, a ukupno 145 zemalja je ukinulo smrtnu kaznu zakonom ili u praksi.
U 2024. godini, Zimbabve je donio zakon koji ukida smrtne kazne za obične zločine.
Po prvi put, više od dvije trećine svih zemalja članica UN-a glasalo je za desetu rezoluciju Generalne skupštine o moratorijumu na primjenu smrtne kazne. Reforma smrtnih kazni u Maleziji dovela je do smanjenja broja ljudi koji su bili u opasnosti od pogubljenja za više od 1.000.
Pored toga, svijet je svjedočio moći kampanje. Hakamada Iwao – koji je proveo gotovo pet decenija na smrtnoj kazni u Japanu – bio je oslobođen u septembru 2024. godine. Ovo se nastavilo i u 2025. godini.
U martu, Rocky Myers - Afroamerikanac osuđen na smrt u Alabami unatoč ozbiljnim nedostacima u postupku - dobio je pomilovanje nakon poziva njegove porodice i pravnog tima, bivšeg porotnika, lokalnih aktivista i međunarodne zajednice.
"Kada ljudi daju prioritet kampanjama za ukidanje smrtne kazne, to stvarno ima efekta", izjavila je Agnès Callamard. "Unatoč manjini lidera koji su odlučni u korištenju smrtne kazne, stvari se mijenjaju. Samo je pitanje vremena kada će svijet biti slobodan od sjenki vješala."