Sate provodi na provladinim televizijama.
Lider radikala i haški osuđenik Vojislav Šešelj komentariše aktuelne proteste u Srbiji, napada i vređa studente i profesore fakulteta u blokadi, poziva na hapšenja i "primenu sile".
Kao i devedesetih, govori o "neprijateljima i izdajnicima" i iscrtava nove granice "velike Srbije".
Nakon što je studentima na protestu 1992. pretio pištoljem, sada pred TV kamerama poručuje da ga "ponovo nosi".
Iako je prošlo više od godinu dana od kada je Hag prepustio Srbiji da mu sudi za nepoštovanje Tribunala, postupak u Beogradu ne počinje.
Izaslanik Rezidualnog mehanizma (naslednika Haškog tribunala) izvestio je da od Tužilaštva u Srbiji dobija "samo ograničene odgovore" i da još nije zakazan sastanak koji je u više navrata tražio.
Tužilaštvo za ratne zločine je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da im je iz Haga prosleđen dokazni materijal protiv Šešelja, "nakon čega su preduzeli sve predviđene radnje".
Nisu, međutim, odgovorili na pitanja kada će postupak početi, niti zašto još nije zakazan sastanak sa izaslanikom Mehanizma u Hagu.
Sam Šešelj za RSE kaže ga niko nije kontaktirao povodom eventualnog početka procesa.
Zašto ne počinje suđenje?
U odgovoru na upit RSE iz decembra 2024, Tužilaštvo za ratne zločine je navelo da su pripreme za početak suđenja Šešelju "u toku".
Mehanizam u Hagu je u februaru iste godine odlučio da predmet protiv lidera radikala i četvoro njegovih saradnika prepusti pravosuđu u Srbiji "u interesu celishodnosti".
Optužnica ih tereti za kršenje pravilnika Tribunala o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije.
Očekujem suđenje i da mi se dostavi kompletan materijal uz optužnicu.- Vojislav Šešelj
Reč je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci.
Šešelj ne krije da je u 56 knjiga objavljivao dokumente sa suđenja, među kojima su i izjave zaštićenih svedoka.
U odluci da slučaj prepuste Beogradu, iz Haga su ranije naveli da su optuženi, koji borave u Srbiji, voljni da im se tamo sudi, kao i da su potvrdili da će se odazvati pozivu srpskih vlasti.
Šešelj za RSE kaže da takav poziv još nije dobio.
"Očekujem suđenje i očekujem da mi se dostavi kompletan materijal uz optužnicu", rekao je on.
Tužilac za ratne zločine 'nedostupan'
Izaslanik Mehanizma u Hagu za praćenje suđenja Šešelju Brent Hiks (Brent D. Hicks) napisao je u izveštaju od 11. marta da odlaže posetu Beogradu.
"Najrelevantniji sagovornik u Srbiji – vršilac dužnosti glavnog tužioca za ratne zločine – bio je nedostupan u poslednjim nedeljama i pružao samo ograničene odgovore na moje upite", naveo je Hiks u izveštaju predsedniku Mehanizma.
Dodao je da posetu Beogradu odlaže "dok ne proceni da može da postigne značajan napredak u nadzoru slučaja Šešelj i drugi kroz direktnu saradnju sa Tužilaštvom Srbije".
Hiks je napisao i da je haško tužilaštvo dostavilo Beogradu svu dokaznu građu i informacije o predmetu protiv lidera radikala.
Nakon više upita izaslanika, Tužilaštvo u Srbiji je januara 2025. potvrdilo da je materijal stigao i da će odluka o daljem postupanju biti doneta kada bude pregledan, navodi se u Hiksovom izveštaju.
Od tada je izaslanik Mehanizma više puta tražio sastanak u Beogradu, ali on nije zakazan.
"Nažalost, ovo pokazuje da je jedini način funkcionisanja međunarodne pravde kada su u pitanju ratni zločini bio pod strahovitim pritiscima i kada je to bilo u centru pažnje", ocenjuje za RSE istoričar i aktivista za ljudska prava Dragan Popović.
Osuđeni ratni zločinac na TV ekranima
U jutarnjim, dnevnim i večernjim emisijama - Vojislav Šešelj je gotovo svakodnevni gost provladinih televizija od početka masovnih protesta u Srbiji sa kojih studenti i građani traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu.
Osuđeni ratni zločinac vređa i targetira studente, profesore, tužioce, sudije i sve one koji su podržali proteste.
Kao i predstavnici vlasti, tvrdi da iza protesta stoje "strane obaveštajne službe", a studente naziva "beslovesnim ovcama", koje "ne razumeju ništa jer nemaju mozga".
Pogrdnim imenima naziva i njihove profesore.
Poziva na hapšenje rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića koji je zbog podrške studentima na stalnoj meti napada vlasti.
"Dobrovoljno bih se javio da ga saslušavam", rekao je Šešelj za televiziju Prva 26. marta.
Na pitanje RSE da li će reagovati na ovakve Šešeljeve nastupe, Regulatorno telo za elektronske medije saopštilo je da je članovima Saveta ovog tela u novembru 2024. prestao mandat.
Dodali su da će "eventualno pokretanje postupaka u konkretnim predmetima biti moguće tek nakon konstituisanja novog Saveta REM".
Uz Šešelja u emisijama gostuju i najviši predstavnici vlasti.
Regulatorno telo za elektronske medije nije odgovorilo na pitanje RSE da li će reagovati na Šešeljeve medijske nastupe u kojima vređa i preti neistomišljenicima.
Uz njega u emisijama gostuju i najviši predstavnici vlasti.
Šešelj se sasvim lepo uklopio u namere Aleksandra Vučića da radikalizuje svoje pristalice.- Dragan Popović
Tako je 30. marta u studiju televizije Pink sa nacionalnom frekvencijom pored Šešelja sedela predsednica Skupštine Srbije i visoka funkcionerka Srpske napredne stranke (SNS).
Ana Brnabić nije reagovala na njegove pretnje, zastrašivanja i relativizaciju napada na studente i profesore.
"Šešelja uvek puštaju kada treba da se kažu stvari koje čak ni ljudi iz SNS-a ne bi izgovorili, mada se ta razlika u poslednje vreme sve više gubi", kaže aktivista za ljudska prava Dragan Popović.
Dodaje i da je Šešelj "pod potpunom zaštitom vlasti".
"Svestan je da to može da radi nekažnjivo i sasvim se lepo uklopio u namere Aleksandra Vučića da radikalizuje svoje pristalice".
Privatne i političke veze predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Vojislava Šešelja datiraju od ratnih devedesetih, kada su zajedno bili u Srpskoj radikalnoj stranci.
Politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organizacija paravojnih jedinica odvela je Šešelja do optuženičke klupe međunarodnog suda.
U Hagu je 2018. osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja Hrvata iz sela Hrtkovci 1992. godine.
Vučić se sa Šešeljem razišao 2008. kada je aktuelni predsednik Srbije formirao Srpsku naprednu stranku.
Prešli su put od najbližih saradnika, preko međusobnih optužbi i uvreda, do Šešeljeve javne podrške Vučiću.
"Podržavam ga u suprotstavljanju bagri, ali se ne slažem sa njim jer je suviše blag", rekao je 26. marta za televiziju Prva govoreći o studentskim protestima.
Šešelj tvrdi da je ponovo naoružan
U istoj emisiji televizije sa nacionalnom frekvencijom izjavio je i kako ponovo nosi pištolj.
Dodao je da se neće ustručavati da ga koristi "ukoliko bude napadnut".
Za RSE je precizirao da ima "dva pištolja i jedan revolver", kao i dozvolu za nošenje oružja.
Zakonu o oružju i municiji propisuje stroge uslove za nošenje oružja koji se razlikuju od onih za posedovanje.
Za dozvolu je potrebna bezbednosna procena policije da je nekome ozbiljno ugrožen život.
Njeno izdavanje odobrava direktor policije ili policijski službenik kojeg ovlasti.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanje RSE da li je i na osnovu čega osuđeniku za ratne zločine takva dozvola izdata.
Zakon takođe propisuje da se "oružje ne sme učiniti vidljivim drugim licima, odnosno ne sme se nositi na način koji izaziva uznemirenje drugih".
Šešelj je u prošlosti više puta potezao oružje u javnosti.
Pištolj je početkom devedesetih pokazivao u televizijskoj emisiji, a potom je 1992. njime mahao pred studentima koji su protestovali protiv tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
"Mi kao da živimo onu nesrećnu poslovicu da nam se istorija ponavlja kao farsa. Ovo je malo farsa, a malo tragedija. Vojislav Šešelj radi isto što je radio tokom devedesetih, i isto što je sve vreme radio, osim dok je bio Hagu pa je bio sprečen", navodi Dragan Popović.
Paljenje zastava susednih država, Evropske unije i NATO-a, napadi, pretnje i vređanja političkih neistomišljenika, negiranje ratnih zločina i genocida - samo su deo Šešeljevog posthaškog političkog angažmana.
Temeljno ga sprovodi i kroz svoj književni opus.
Nove granice 'velike Srbije'
Vojislav Šešelj ponovo crta i granice na Balkanu.
Na televiziji provladinog tabloida Informer 30. marta je tvrdio da su delovi Hrvatske "srpske zemlje, koje će Srbija povratiti".
Ovoga puta je poručio da će ostatak Hrvatske "prepustiti" Mađarskoj i Sloveniji.
"Krajnje je vreme da Mađarska vrati izlaz na Jadransko more. Gde će ga vratiti? U Rijeci. Iznad šireg koridora, koji će vezati Mađarsku za more, je kajkavski kraj – to da se vrati Sloveniji, to zaslužuje Melanija Trump", rekao je Šešelj aludirajući na poreklo supruge američkog predsednika Donalda Trumpa.
Dodao je da će "sve što preostane biti velika Srbija", navodeći da "nam svetske prilike postaju sve povoljnije".
Predsedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, čije je hapšenje naložio Sud BiH, poručio je "da utrostruči obezbeđenje i da ne ide u Federaciju (BiH)".
Šešelj se iz Haga vratio u novembru 2014. zbog pogoršanog zdravstvenog stanja.
U kaznu mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru u kojem je bio od 2003. godine.
Uprkos presudi za ratne zločine, bio je poslanik u republičkom parlamentu do 2020.
Nakon toga, radikali nisu uspeli da pređu izborni cenzus i do danas nemaju predstavnike u Skupštini Srbije.
Na beogradske i lokalne izbore 2023. izašli su u koaliciji sa vladajućom Srpskom naprednom strankom. U Skupštini Beograda imaju dva od 110 odbornika.
Tekst je ažuriran 9. aprila, 2025.