Pišu: Farhad Shinwari, Azmat Ali Shah, Kian Sharifi
Pakistanski plan da deportira milijune afganistanskih migranata izazvao je oštre kritike dok ta zemlja počinje provoditi svoju kontroverznu politiku.
Skupine za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da se mnogi povratnici suočavaju s ozbiljnim rizicima u Afganistanu koji kontroliraju talibani, uključujući progon, nasilje i neimaštinu.
Osobito su ugrožene ranjive osobe poput žena, novinara, branitelja ljudskih prava i bivših državnih dužnosnika.
Vlada je prvobitno odredila 31. mart kao krajnji rok za afganistanske migrante da dobrovoljno odu ili će se suočiti s deportacijom. Međutim, rok je odgođen do 10. aprila zbog islamskog praznika Bajrama kojim se obilježava kraj Ramazana, saopćili su dužnosnici.
Odgoda daje kratki predah za Afganistance, ali ne mijenja cilj pakistanske vlade protjerivanja do tri milijuna migranata do kraja ove godine.
U međuvremenu, oko 40.000 Afganistanaca u Pakistanu čeka neizvjesno preseljenje u treće zemlje, uglavnom na Zapadu. Mnogi su pobjegli nakon povratka talibana 2021. bojeći se odmazde zbog veza sa Sjedinjenim Državama, NATO-om i drugim zapadnim organizacijama.
Ko će biti deportiran?
Kampanja deportacije usmjerena je na nositelje afganistanske državljanske iskaznice (ACC), osobe bez dokumenata i one koji su stigli nakon povratka talibana na vlast.
Postoji oko 800.000 vlasnika ACC kartice i 1,4 milijuna Afganistanaca kojima je Agencija UN-a za izbjeglice izdala kartice s dokazom o registraciji (POR). Nositelji POR kartice još nisu deportirani, kažu pakistanski dužnosnici, budući da im dozvole istječu u junu.
Nositelji ACC-a dobivaju privremenu dozvolu za boravak u Pakistanu, ali valjanost i trajanje njihova boravka određuje savezna vlada. Za razliku od vlasnika POR kartica, vlasnici ACC-a nemaju zajamčenu zaštitu od deportacije nakon rokova koje je odredila vlada.
To predstavlja još jedan problem, budući da članovi iste obitelji mogu imati različite imigracijske statuse.
To je slučaj s Rehmatom Kanom, muškarcem u 50-ima koji se suočava s trenutnom deportacijom jer je vlasnik ACC kartice, dok su ostali članovi njegove obitelji vlasnici POR kartice.
"Ne znam kako mogu ostaviti svoju obitelj i ne znam ko će ih uzdržavati kada budem deportiran u Afganistan", rekao je za Radio Mashaal servis Radija Slobodna Evropa.
Rehmat Kan jedan je od otprilike 20.000 Afganistanaca koji žive u izbjegličkom kampu Džalala, oko 150 kilometara sjeverozapadno od Islamabada. Stanovnici kampa službeno su obaviješteni da se pripreme za odlazak.
Većina Afganistanaca u kampu potomci su izbjeglica koje su migrirale u Pakistan nakon sovjetske invazije na Afganistan 1979. godine.
Mnogi su u tridesetima, što znači da nikada nisu živjeli u Afganistanu i Pakistan smatraju svojim domom.
Kamp funkcionira kao malo selo, s nekoliko škola, kućama uglavnom od blata i improviziranim bazarom.
"Ja sam 11. razred. Slanje mene natrag u Afganistan u ovom trenutku uništit će moju budućnost", rekao je učenik koji je želio ostati anoniman iz sigurnosnih razloga za Radio Mashaal.
"Tamo nema mogućnosti obrazovanja i nisam upoznat s obrazovnim sustavom. Ovdje sam rođen i odrastao i poznajem ovo mjesto bolje od Afganistana", dodao je.
Prihvatni kamp za obradu naloga za premještanja izbjeglica uspostavljen je u Landi Kotalu u Pešavaru, gdje su raspoređene paravojne snage i lokalna policija.
Iako u kampu trenutačno nema izbjeglica, dužnosnici očekuju priljev obitelji u nadolazećim danima kako proces repatrijacije bude uzimao maha.
Grupe za ljudska prava zabrinute zbog 'okrutnog' roka
Ujedinjeni narodi izrazili su zabrinutost zbog plana, upozoravajući da bi neki ljudi bili u opasnosti ako dođu u Afganistan.
"Pozivamo Pakistan da nastavi pružati sigurnost ugroženim Afganistancima, bez obzira na status njihove dokumentacije", rekla je Philippa Candler, predstavnica UNHCR-a, u izjavi od 5. februara, kada je postavljen početni rok.
Amnesty International također je osudio deportacije, nazivajući ih kršenjem međunarodnog zakona o ljudskim pravima.
"Nepopustljivi i okrutni rok pakistanske vlade za protjerivanje afganistanskih izbjeglica pokazuje malo poštovanja prema međunarodnim zakonima o ljudskim pravima, posebice načelu zabrane protjerivanja", izjavila je 26. marta Isabelle Lassee, zamjenica regionalnog direktora Amnestyja za južnu Aziju.
Dodala je da je prikazivanje afganistanskih izbjeglica kao prijetnje "neiskreno" i da su oni žrtveno janje.
Unatoč rastućim kritikama, pakistanski dužnosnici brane politiku kao nužnu za nacionalnu sigurnost i upravljanje resursima.
Pakistanska vlada često krivi afganistanske građane za militantsko nasilje i kriminalne aktivnosti, što su tvrdnje koje je odbacila ekstremistička talibanska vlada u Kabulu.
