Čečenka Selima Ismailovna Khadisova, koju je Rusija potraživala zbog sumnje na terorizam, puštena je u četvrtak, 5. decembra iz ekstradicionog pritvora u Tuzli.
To je za RSE potvrdila Tea Pokrajčić, koordinatorka organizacije Kuća ljudskih prava iz Banjaluke, koja joj je pružala podršku u ekstradicionom postupku. Prethodno je Sud Bosne i Hercegovine donio pravosnažnu odluku kojom je zaključeno da ne postoje uslovi za izručenje Khadisove.
Na saslušanju o daljnjem pritvoru za Čečenku, Sud BiH je rekao da je 2. decembra Apelaciono vijeće Suda potvrdilo da Hadisova ne treba biti izručena u Rusiju jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti.
Sutkinja Hasija Mašović je istaknula da u skladu s tim treba ukinuti i pritvor Čečenki u kojem je bila više od dva mjeseca.
Pravosnažna odluka Suda o neizručivanju poslana je Ministarstvu pravde BiH koje će donijeti konačnu odluku.
U međuvremenu, branitelj Hadisove, advokat Emir Gazić kaže da ne postoje osnovi da Čečenka ostane u pritvoru, odnosno da joj i dalje bude izrečena najstroža mjera.
"Umjesto toga, predlažemo da bude smještena u već osiguran smještaj u blizini Suda i da više ne bude odvojena od djece", rekao je Gazić.
Predloženo je da joj se izrekne mjera javljanja u policiju svake sedmice.
Ova 33-godišnjakinja uhapšena je u BiH 29. septembra, kada je s troje djece stigla u Sarajevo letom iz Istanbula. Rusija je potražuje putem INTERPOL-ove potjernice zbog sumnje na terorizam,
Odmah nakon hapšenja na sarajevskom aerodromu razdvojena je od djece, koja su smještena u prihvatni centar za maloljetnike u Sarajevu.
Sud BiH je Hadisovoj odredio ekstradicioni pritvor, na ročištu 8. novembra, a novom odlukom te pravosudne institucije on je ukinut.
U potjernici koju je Rusija raspisala 2017. godine, a u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ističe se kako je Hadisova 2015. godine otišla iz Rusije u Siriju gdje je "obučavana u terorističkom kampu za gađanje, bombardovanje, fizičku i borbenu taktiku".
Rusija je tereti da se kao strani plaćenik potom pridružila snagama terorističke organizacije tzv. Islamska država i učestvovala u borbama.
Hadisova je na ročištu pred Sudom BiH koje je održano 6. novembra ustvrdila da nikada nije bila u Siriji i da je proteklih desetak godina živjela u Turskoj gdje je pobjegla od, kako tvrdi, porodičnog nasilja u Čečeniji.
Ispričala je i da je preživjela zlostavljanja u Čečeniji, te da je silovana. Za zlostavljanje je optužila i bivšeg muža.
Njen advokat Emir Gazić izjavio je ranije za RSE da su Selimu zlostavljale moćne osobe bliske režimu Ramzana Kadirova, autokratskog vladara Čečenije, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Istovremeno s procesom po zahtjevu ekstradicije, vodi se i postupak za dobijanje azila u BiH za Hadisovu i njenu djecu.
Sutkinja Mašović je naglasila da u skladu s zakonskim propisima smatra da bi proces za azil trebao biti ubrzan jer je riječ o ženi s maloljetnom djecom, kao i zbog činjenice da je Hadisovoj ograničeno kretanje.
Ako je zahtjev za azil podnesen u skladu sa propisanim procedurama, do okončanja tog procesa ne može doći do izručenja ili deportacije.
