Predsjednica Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović odbacila je sve što je navedeno u obrazloženju sankcija koje je Velika Britanija uvela njoj i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) iz tog bh. entiteta Miloradu Dodiku.
Britanija je u ponedjeljak objavila da je sankcionisala člana Milorada Dodika i Željku Cvijanović zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
"Mislim da je bezobrazno, da je to znak krajnje nemoći, da optužujete predsjednika RS da on remeti ruši, ne znam ni ja, kakav mir stabilnost, da veliča ratne zločine, da funkcioniše pod ne znam kakvim sugestijama drugog predsjednika, ovdje su naveli Putina. Apsolutno je laž", rekla je Cvijanović, tokom obraćanja poslanicima Skupštine RS u ponedjeljak, 11. aprila.
Cvijanović je rekla da lično nije oštećena sankcijama, da nema imovinu i račune u Velikoj Britaniji niti bilo gdje drugdje osim u RS. Istakla je kako se sankcijama nastoji zaštititi i ojačati uloga visokog predstavnika u BiH.
Predsjednica RS je dodala i da je u prethodnom periodu trpjela strašne pritiske da ne potpiše Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje javne vlasti kojeg je usvojila Skupština RS 10. februara 2022. godine.
Usvojenim Zakonom predviđeno je da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS. Usvojeni entitetski Zakon u suprotnosti je i sa odlukama Ustavnog suda BiH.
"Sankcije dovodim u vezu sa nastojanjem Velike Britanije da odbrani Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koju je nametnuo njihov državljanin, a to je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun", rekla je Cvijanović.
Dodik je takođe na sjednici Narodne skupštine RS izjavio kako ga nije briga za sankcije, kako nema nikakvu imovinu u Britaniji, te da tamo nije bio 10 godina.
Izjavio je da će sankcije koje mu je u ponedjeljak (11. aprila) uvela Velika Britanija ubrzati proceduru da prekine kontakt i saradnju sa britanskim ambasadorom u BiH.
Šta kaže Zakon BiH?
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), u skladu sa ovlaštenjima koje je imao kao tadašnji visoki predstavnik u BiH.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Taj zakon takođe propisuje da je ništavna svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama Zakona.
On je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, "kojim se uređuje provođenje kriterijuma koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS i Brčko Distrikta ".
Do danas takav zakon nije usvojen.
Sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), pozvao je 7. aprila vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se nedavno usvojeni zakon u RS stavio van snage.
