Već dvije sedmice Vijeće ministara Bosne i Hercegovine intenzivno pokušava naći način kako da država izmiri dug kojeg je napravio njen bh. entitet Republika Srpska prema slovenačkoj firmi Viaduct.
Posljednji prijedlog je da Ministarstvo financija dostavi Vijeću ministara u narednih sedam dana korigirani tekst Nacrta zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona maraka (oko 56 miliona eura).
Upravo toliko BiH mora isplatiti slovenačkoj firmi Viaduct zbog raskida koncesijskog ugovora koji je potpisala Vlada Republike Srpske (RS).
Arbitražni slučaj i odšteta proizlazi iz odluke Vlade RS-a iz 2013. da dodijeli koncesiju za hidroelektranu na rijeci Vrbas vlastitoj Elektroprivredi RS-a, čime je ugrožen prethodni koncesijski ugovor s Viaductom.
Slovenska kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), koji je 2022. godine presudio u njenu korist.
Iako je RS prekršila koncesijski ugovor, tužena je država Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznati subjekt. Do 1. marta 2025. dug, uključujući kamate, nagomilao se na otprilike 56,3 miliona eura i nastavlja rasti za blizu 9.500 eura dnevno.
Predrag Baroš, advokat koji zastupa Viaduct pred sudovima u BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Viaduct "može tražiti izmjenu ili povećanje broja predmeta izvršenja u zemlji i inostranstvu dok ne naplati sav dug", prema arbitražnoj odluci.
Baroš navodi da su se od maja prošle godine, kad su pokrenuli zapljenu imovine, "najmanje 20 puta" obraćali nadležnima s raznim prijedlozima izmirenja odštete i "naišli na zatvorena vrata".
"Ono što je sad novo su prijetnje sa više strana. Prije pet minuta sam dobio prijeteći poziv. Ovo je postala katastrofa i mislim da se [kao advokati] više nećemo oglašavati, jer je naš posao završen, već ćemo samo pustiti da sve ide svojim tokom", kazao je Baroš za RSE.
Slovenska kompanija je krenula zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu.
Šta se još navodi u odluci Vijeća ministara BiH?
Vijeće ministara BiH na sjednici 15. aprila je donijelo zaključke kako bi se pristupilo izvršenju arbitražne presude u kojoj je izvršenik Bosna i Hercegovina, čime bi se stekli uvjeti za pokretanje regresne tužbe i u konačnici naplate štete od Republike Srpske.
Iz Vlade i Ministarstva financija RS-a nisu odgovorili na upit RSE o tome kako će platiti dug prema Viaductu.
Istodobno je zaduženo Ministarstvo komunikacija i prometa da do naredne sjednice Vijeću ministara BiH dostavi prijedlog odluke o financiranju troškova Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) na privremenoj osnovi, s ciljem omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.
Naime, nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva BHANSA-e.
Zbog duga kojeg RS nije platila, najviše je ugroženo funkcionisanje BHANSA-e, jer su zbog zahtjeva Viaducta blokirane isplate toj državnoj agenciji, nakon što je Evropska organizacije za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) zamrzla sva plaćanja prema BHANSA-i, kako je ranije potvrđeno je za RSE.
Slovenci su u maju prošle godine zatražili i oduzimanje tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu sa presudom ICSID-a iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.
U međuvremenu, predstavnici RS-a u svojim prijedlozima ne spominju da su potpisali garancije da će ovaj entitet platiti odštetu, a predstavnici Federacije BiH odbijaju svaku mogućnost da država BiH ili ovaj entitet na sebe preuzme dio tereta.
Zbog čega Federacija BiH odbija dio tereta?
Muhamed Hasanović, zamjenik državnog ministra financija iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), smatra da "u jeku secesionističkih aktivnosti zvaničnika RS-a, treba jasno poručiti da ovdje nije samo riječ o izbjegavanju, već i faktičkoj nemogućnosti vlasti RS-a da servisiraju svoje finansijske obaveze".
Tvrdi da RS-u već godinama duguje Federaciji BiH više 36 milijuna eura, zbog neravnomjerne raspodjele prihoda od neizravnih poreza, te da država BiH i entitet Federacija ne mogu na sebe preuzeti dug prema Viaductu.
"Slučaj Viadukt nije izoliran događaj, već dio šireg obrasca finansijske neodgovornosti RS-a", saopćio je Hasanović.
Uprava za neizravno oporezivanje (UINO), koju vodi Zoran Tegeltija iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, prikuplja i raspoređuje milijarde eura poreza na dodanu vrijednost (PDV), carine i akcize.
Vlada Federacije BiH smatra da se u ovom entitetu prikupi više poreza, da RS svake godine "prisvaja" desetke miliona eura i traže izmjenu formule za raspodjelu, što RS zaustavlja vetom.
Bez suglasnosti direktora UINO-a, premijera i ministra financija RS-a (i Federacije BiH) se ne može ni dio novca od poreza preusmjeriti u budžet BiH, kako bi država kasnije izmirila potraživanje od RS-a zbog odštete Viaductu.
Jedina mogućnost na koju bi pristali iz Federacije BiH je, prema doministru Hasanoviću, da Vlada Republike Srpske uplati sredstva u budžet BiH koja će se potom uplatiti Viaductu za izvršenje arbitražne presude.
Tako se država BiH i entitet Federacija BiH ne bi doveli u situaciju da ne mogu naplatiti taj iznos od RS-a, pa da ga moraju tužiti pred Sudom BiH.
'Dug će na kraju platiti građani RS-a'
Hazim Rančić, bivši zamjenik državnog ministra financija BiH, smatra da entitet RS "nije solventan".
"RS nema para da to plati, dug se gomila zbog zatezne kamate i [vlasti RS-a] gledaju da to sad 'prevale' na državu. Kad se treba platiti dug, tad za [predsjednika RS-a Milorada] Dodika ima države BiH i tad treba uzeti od BiH", kazao je Rančić za RSE.
Rančić je bio državni doministar financija u vrijeme kad je 2017. godine potpisan sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade RS-a na čijem čelu je tad bila sadašnja članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, prema kojem će RS platiti sve obveze iz arbitražnog postupka.
Mira Pekić, ekonomistica i članica komisije za budžet u državnom parlamentu, kaže da je po važećim zakonima "isključivo zadatak Savjeta ministara i Ministarstva finansija BiH da nađe način da plati odštetu Viaductu".
"Sigurna sam da će Republika Srpska, odnosno narod u Republici Srpskoj na kraju platiti taj dug", kazala je za RSE Pekić, zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa.
Entitet Republika Srpska se u novembru zadužila 100 miliona i u martu 245 miliona eura po kamati od pet posto godišnje kod kreditora čiji identitet vlasti u ovom bh. entitetu ne otkrivaju niti za šta je kredit namijenjen.
Rukovodstvo RS-a je pod američkim, njemačkim i austrijskim sankcijama.
Za predsjednikom Miloradom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem te predsjednikom skupštine Nenadom Stevandićem Sud BiH je raspisao potjernicu jer su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH.
Šta su predlagali iz RS-a?
Državni ministar financija BiH Srđan Amidžić, koji je kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata predsjednika RS-a Milorada Dodika, predložio je da BiH plati odštetu Viaductu iz dobiti Centralne banke (CBBiH).
Ta dobit je u prošloj godini iznosila oko 210 miliona eura, od čega će 40 posto (oko 84 miliona eura) zadržati CBBiH kao obaveznu rezervu, a ostatak (oko 126 miliona) dijele dva entiteta. Pri tome bi Federacija BiH trebala dobiti dvije trećine ili oko 84 miliona, a RS trećinu ili oko 42 miliona eura.
Drugi Amidžićev prijedlog je bilo povećanje državnog budžeta za 2025. godinu koji i dalje čeka na usvajanje u Predsjedništvu i Parlamentu BiH.
O ovom prijedlogu je bilo riječi na Fiskalnom vijeću 14. aprila. Fiskalno vijeće je tijelo čiji je zadatak da koordiniše fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala finansijska održivost zemlje. Čine ga predsjedavajući Savjeta ministara, koji i predsjedava, te premijeri oba entiteta, kao i ministri finansija na državnom i entitetskom nivou.
"Niti u jednoj varijanti nije planirano plaćanje duga prema Viaductu od strane RS-a, nego od BiH", kazao je za RSE Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i predsjednik vladajućeg SDP-a BiH.
"Pri tome bi Federacija BiH sama plaćala u prvoj varijanti dvije trećine duga, a u drugoj varijanti bi se dio od te dvije trećine prelio i na kantone [u ovom entitetu]", dodao je Nikšić.
Nikšić kaže da "niko ne osporava da RS dug otplati svojim sredstvima kao jedan od akcionara Centralne banke BiH uz izdvajanje dodatnih sredstava iz budžeta RS-a".
On i ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević iz Hrvatske demokratske zajednice BiH glasali su protiv oba prijedloga na sjednici Fiskalnog vijeća, koje čine premijeri i ministri financija državne i entitetskih vlada.
U toku još četiri spora vrijedna oko milijardu eura
Pravobraniteljstvo BiH, kao formalni državni pravni zastupnik, objavilo je u izvještaju za 2024. godinu da se protiv BiH vode još četiri arbitražna spora protiv BiH, zbog projekata u Republici Srpskoj vrijedna blizu milijardu eura – bez kamata i troškova arbitraže.
Elektrogospodarstvo Slovenije traži oko 695,2 miliona eura odštete zbog prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik u Republici Srpskoj. Tužba je podnesena 2013. godine pred istim arbitražnim sudom u Washingtonu (ICSID) koji je donio odluku u predmetu Viaduct.
Hrvatska elektroprivreda je zatražila "mirno rješenje spora" u kojem zahtijeva isplatu 100 miliona eura za prijeratno ulaganje u Rudnik i Termoelektranu Gacko, a u protivnom će se obratiti arbitražnom sudu.
Zagrebačka privatna kompanija Kermas energija pripremila je odštetni zahtjev i najavila tužbu protiv BiH vrijednu 102 miliona eura u vezi s koncesijom za Vjetroelektranu Trusina koju je Vlada RS-a dodijelila, a potom oduzela od njene kćerke kompanije Eol Prvi.