U utorak je dvadesetak antifašističkih organizacija u koruškom pokrajinskom parlamentu u Austriji predalo apel za zabranu komemoracije na Bleiburgu, a pridružio im se i klub zelenih u pokrajinskom parlamentu. Socijaldemokrati nisu za zabranu, ali su da se spriječi okupljanje radikalnih desnih grupa i isticanje njihove ikonografije. Hrvatski antifašisti ne bi zabranili komemoraciju, ali misle da joj je mjesto na lokacijama stradanja zarobljenika, a ne na Bleiburgu.
Dok u Hrvatskoj teku posljednje pripreme za komemoraciju u Bleiburgu u subotu, dvadesetak koruških atifašističkih organizacija kojima su se pridružili i pokrajinski zeleni zatražilo je od koruškog pokrajinskog parlamenta da zabrani komemoraciju kao revizionističku i neofašističku, na kojoj se pojavljuju zabranjeni fašistički i ustaški simboli. Istovremeno, pokrenuta je i facebook stranica „Stop ustascha“, , odnosno „Reci ne ustašama na Blajburgu“. Austrijska sigurnosna služba – Ured za zaštitu ustavnog poretka – otklanja da se radi o ekstremističkoj manifestaciji i kažu kako se radi o vjerskom događaju na kojem se većinom okupljaju obitelji ubijenih.
I dok zeleni i inicijativa traže zabranu skupa, austrijski socijalisti su za opciju da se spriječi okupljanje radikalnih grupa ustašofila i isticanje ustaške ikonografije na skupu.
„Mi nemamo ništa protiv same komemoracije ako je ona u okviru nekih religioznih okvira, da se obilježi stradanje ljudi koji su bili nevini u toj grupi. Historijski je dokazano da je bilo takvih. Ali smo apsolutno protiv te komemoracije da bi se okupljale desne radikalne grupe simpatizera ustaškog pokreta iz Hrvatske, ali i iz Europe, što je bio slučaj 2016. godine“, kaže povjerenik za integraciju u Socijalističkoj stranci Austrije Ahmed Husagić.
Hrvatski antifašisti nisu za zabranu skupa, nego za obilježavanje tamo gdje su se stradanja zarobljenih vojnika i civila dogodila.
„Nisam za zabranu, iako smatram da taj skup tamo nije potreban. Jer, tamo se nije dogodilo ništa, osim što je tamo položila oružje poražena vojska jednog sistema poraženog u Drugom svjetskom ratu. Ono što bi možda trebalo je otići na mjesta gdje su ti ljudi stradali – opravdano ili neopravdano, u to ne želim ulaziti, ali stradali su nakon završetka Drugog svjetskog rata. To je za sada rudnik Tezno u Sloveniji, pa da se tamo ljudima oda počast, položi cvijeće i na taj način obilježe ti događaji koji su se dogodili poslije završetka Drugog svjetskog rata“, rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
Povjesničar Vjeran Pavlaković desetak je puta iz znanstvenog interesa išao na Bleiburg i od rijetkih je koji o tome govore iz vlastitog iskustva. On u izjavi za Radio Slobodna Europa ne vjeruje da austrijski zakoni omogućuju zabranu, a za zamjenu Bleiburga mjestima stradanja poput Teznog ili Macelja boji se da je prekasno.
„Jer, na Bleiburgu se već 27 godina odigrava ovo što se odigrava i sada. Opcija sa Maceljom ili Teznim također ima namjeru da se komemoraciju depolitizira, ali ne znam koliko je to sada moguće napraviti jer je Bleiburg već postao mitsko mjesto.“
Povjesničar Tvrtko Jakovina u izjavi za RSE ne vjeruje u mogućnost zabrane skupa, ali kaže da bi onemogućavanje okupljanja radikalnih desnih grupa i isticanja takve ikonografije bio dobrodošao prvi korak.
„Ono što je šteta je da inicijativa dolazi nakon 25 godina i još je veća sramota da ta inicijativa dolazi iz Austrije, a da nikada tako jasno artikulirana nikada nije došla iz Hrvatske.“
Povjesničarka Martina Grahek Ravančić kaže kako Bleiburg nije smio postati mjesto politiziranja, već isključivo mjesto pijeteta.
„To nije mjesto na kojem se opravdavaju ili napadaju ideologije, nego se treba komemorirati neka žrtva koja se tamo dogodila. To su dva različita pitanja i dok se to ne promijeni, ja ne vidim smisla rasprave o bilo čemu i održavanje svega skupa postaje upitno.“
Ove će godine na Bleiburgu hrvatske vlasti predstavljati u ime Sabora pod čijim se pokroviteljstvom komemoracija i održava njegov predsjednik Gordan Jandroković, ministar veterana Tomo Medved kao izaslanik premijera i ministar državne imovine Goran Marić kao izaslanik predsjednice.
Hrvatski emigranti su u vrijeme Jugoslavije na Bleiburgu komemorirali stradanje ustaša, domobrana i civila koje su Englezi, nakon što su im se tamo predali, predaje izručili partizanima, i kojih je više desetina tisuća – procjene su od 30 do 80 tisuća – pobijeno u mjesecima nakon završetka rata. Komemoriranje je nastavljeno i nakon uspostave samostalne Hrvatske, uz sudjelovanje predstavnika vlasti, a posljednjih godina i uz pojedince sa ustaškom ikonografijom.
Facebook Forum